U tijeku je procedura donošenja novog Zakona o upravljanju i održavanju zgradama, koji bi trebao donijeti značajne promjene u području upravljanja zgradama. Iako zakon još nije stupio na snagu, javno savjetovanje otkriva ključne novosti koje će utjecati kako na stanare, tako i na upravitelje zgrada.

Novi zakon

Novi zakon o pričuvi trenutno je u fazi javnog savjetovanja, što znači da je otvoren za prijedloge i komentare građana. Cilj zakona je modernizirati i poboljšati upravljanje stambenim zgradama te osigurati transparentnije i učinkovitije upravljanje pričuvom. Glavne promjene koje se predlažu odnose se na obveze stanara i upravitelja zgrada, s naglaskom na transparentnost, odgovornost i povećanu kontrolu financija.

Novosti za stanare

Prema nacrtu novog zakona, stanari će imati nekoliko novih obveza i odgovornosti:

Zajednica suvlasnika

Zajednicu suvlasnika čine svi vlasnici posebnih dijelova zgrade. Zajednica suvlasnika upravlja zajedničkom imovinom u zgradi te je pravna osoba s pravnom osobnošću. Zajednica suvlasnika svoja prava, obveze i međusobne odnose uređuje međuvlasničkim ugovorom. Zajednica suvlasnika može stjecati prava i obveze te tužiti i biti tužena u stvarima koje se odnose na upravljanje imovinom. Zajednica suvlasnika sudjeluje u pravnom prometu u svrhu održavanja i upravljanja zgradom identificirajući se s osobnim identifikacijskim brojem kojeg dodjeljuje  Ministarstvo financija, Porezna uprava razmjenom podataka u realnom vremenu s Registrom zajednice suvlasnika.

Zasebne zajednice suvlasnika

Ako zgrada ima više funkcionalnih cjelina sa zasebnim ulazima ili se na jednoj katastarskoj čestici nalazi više odvojenih zgrada, svaka od njih može uspostaviti zasebnu zajednicu suvlasnika  na koju se primjenjuju sve odredbe ovoga Zakona.

Odgovornost za štetu

Zajednica suvlasnika odgovara za štetu koja nastane zbog neizvršenja ili nepravilnog izvršenja poslova koje se odnose na održavanje zgrade.  Zajednica suvlasnika odgovorna je i za štetu koja nastane od dijela zgrade kada nije moguće utvrditi od kojeg posebnog dijela zgrade potiče šteta. U tom slučaju zajedno sa zajednicom suvlasnika za štetu odgovaraju solidarno svi vlasnici posebnih dijelova i upravitelj ako se dokaže da je šteta nastala kao posljedica upraviteljevog nepridržavanja obveza propisanih ovim zakonom.

Ugradnja dizala

Na temelju novog Zakona o upravljanja i održavanju zgradama iz državnog proračuna sufinancira se ugradnja dizala u postojeće zgrade:

  • u kojima suvlasnici fizičke osobe u vlasništvu imaju više od 50% suvlasničkih dijelova zgrade upisanih u zemljišne knjige, odnosno u kojima suvlasnici fizičke osobe u vlasništvu imaju više od 50% ukupne korisne površine zgrade za zgrade za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi,
  • koje imaju najmanje tri kata,
  • za koje je izrađen glavni projekt ugradnje dizala sukladno propisima o gradnji,
  • u kojima natpolovičnom većinom suvlasnika donesena odluka o ugradnji dizala,
  • koje imaju osigurana financijska sredstva prema udjelu zajednice suvlasnika u ukupnim troškovima ugradnje dizala.

Republika Hrvatska će sufinancirati jednu trećinu ukupnih troškova ugradnje dizala u postojeće zgrade.

Program ugradnje dizala u postojeće zgrade donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

Investicijsko održavanje

Investicijsko održavanje obuhvaća aktivnosti koje imaju za cilj unaprjeđenje projektiranih odnosno postignutih svojstava zgrade za koje je potrebno izdvojiti novčana sredstva u iznosu višem od sredstava pričuve koja su suvlasnici dužni uplatiti tijekom jedne godine.

Zahvat investicijskog održavanja koji po svojoj prirodi ili opsegu premašuje okvire redovitog održavanja nekretninom smatra se poboljšicom u smislu zakona kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava.

Novosti glede upravitelja zgrada

Prinudni upravitelj zgrade

U zgradama u kojima suvlasnici nisu izabrali upravitelja zgrade na način propisan ovim Zakonom, općinski načelnik odnosno gradonačelnik jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi zgrada (u daljnjem tekstu: JLS) obvezan je u roku od šest mjeseci od saznanja rješenjem imenovati prinudnog upravitelja zgrade. Za prinudnog upravitelja zgrade može se imenovati samo osoba koja ispunjava uvjete za upravitelja zgrade.

Prinudni upravitelj zgrade  upravlja zgradom s pravima i obvezama upravitelja do preuzimanja zgrade na upravljanje od strane novog upravitelja zgrade. Protiv rješenja JLS se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred mjesno nadležnim upravnim sudom. Prijedlog za imenovanje prinudnog upravitelja  može JLS-u podnijeti svaki suvlasnik ili upravitelj kojem je prestao ugovor o upravljanju, ali samo ako suvlasnici do dana prestanka ugovora nisu imenovali novog upravitelja.

Obveza prikupljanja ponuda

Za radove i druge poslove na održavanju zgrade čija je vrijednosti veća od 2.500,00 eura upravitelj zgrade je obvezan prikupiti najmanje tri neovisne i usporedive ponude.

Zaključno

Novi zakon o pričuvi još uvijek je u postupku donošenja, te su moguće promjene prije nego što stupi na snagu. Njegov konačni oblik ovisit će o rezultatima javnog savjetovanja i prijedlozima koje će razmotriti zakonodavac.

Ovdje pročitajte sve o novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada.

Ako trebate odvjetnika za stanarsko pravo i suvlasničke odnose, slobodno nam se obratite na:

info@odvjetnik-bistrovic.hr

Opća pravila o godišnjem odmoru za zaposlenike javnih službi sadržana su u Zakonu o radu i Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama. Posebna pravila o godišnjem odmoru za zaposlenike javnih službi mogu biti sadržana u granskim kolektivnim ugovorima, ugovorima o radu i internim aktima poslodavca (npr. pravilniku o radu i slično). U ovom tekstu ćemo obraditi pravila godišnjeg odmora sukladno odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama koji je na snazi od 1. ožujka 2024. godine.

Opća pravila o godišnjem odmoru

Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u najkraćem trajanju propisanim općim propisom o radu, tj. 4 tjedna po Zakonu o radu.

Najkraće trajanje godišnjeg odmora uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima, koji se uređuju granskim kolektivnim ugovorom.

Zaposlenici koji rade u turnusima od 12 sati, godišnji odmor će koristiti kao da rade u petodnevnom radnom tjednu po osam sati dnevno.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi manje od najkraćeg trajanja toga odmora utvrđenog Zakonom o radu, niti više od 6 tjedana, odnosno 30 radnih dana za rad u petodnevnom radnom tjednu.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem koristi godišnji odmor (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad) ili u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, ovisno o tome što je za zaposlenika povoljnije.

Pod ostvarenim plaćama u prethodna tri mjeseca smatraju se plaće ostvarene za rad u tri mjeseca koja prethode mjesecu korištenja godišnjeg odmora.

Ako je u prethodna tri mjeseca zaposlenik za dio razdoblja ili za cijelo razdoblje ostvario pravo na naknadu plaće, tada mu se za to vrijeme obračunava naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu i kao takva uračunava u prosjek plaće.

Pod naknadom plaće, podrazumijeva se naknada plaće isplaćena za vrijeme bolovanja, odnosno ona naknada plaće čiji je iznos manji od visine naknade plaće koju bi zaposlenik ostvario da je radio u redovnom radnom vremenu.

Slijepom zaposleniku i zaposleniku koji radi na poslovima gdje ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 6 tjedana. Trajanje godišnjeg odmora u tim slučajevima, utvrđuje se granskim kolektivnim ugovorom.

Dani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora, blagdani, neradni dani utvrđeni zakonom i dani plaćenog dopusta.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Godišnji odmor u dijelovima i korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora

Zaposlenik može koristiti godišnji odmor u dva ili više dijelova, u dogovoru s poslodavcem.

Zaposlenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome, najmanje dva dana ranije, izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti.

Raspored godišnjeg odmora

Pri određivanju rasporeda (plana) korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama i željama zaposlenika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se s radničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom s pravima i obvezama radničkog vijeća.

Obavijest o korištenju godišnjeg odmora

Poslodavac je obvezan dostaviti zaposleniku pisanu odluku, odnosno rješenje o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja, najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Zaposleniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, temeljem odluke poslodavca.

Pod osobito važnim i neodgodivim službenim poslovima smatraju se poslovi koje ni na koji način ne mogu obaviti zaposlenici koji ne koriste godišnji odmor, a posao je takve naravi da se ne može odgoditi.

Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora. Troškovima se smatraju se putni i drugi troškovi.

Putni troškovi su stvarni troškovi prijevoza koje je zaposlenik imao zbog dolaska u mjesto zaposlenja i povratka iz mjesta zaposlenja u mjesto u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, pod uvjetima i u visini određenima ovim Ugovorom.

Drugi troškovi su ostali izdaci koje je zaposlenik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

U slučaju prekida godišnjeg odmora zbog plaćenog dopusta ili razdoblja privremene nesposobnosti za rad, zaposlenik je dužan vratiti se na rad onog dana kada bi mu godišnji odmor redovito završio da nije bilo plaćenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad. Ostatak godišnjeg odmora koristit će naknadno, prema dogovoru s poslodavcem. Ako plaćeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad završava nakon što bi trebao završiti godišnji odmor, zaposlenik se treba vratiti na rad po završetku trajanja plaćenog dopusta, odnosno razdoblja privremene nesposobnosti za rad.

Izuzetak od prava na razmjerni dio godišnjeg odmora

Zaposlenik koji odlazi u mirovinu, ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu. Trebate odvjetnika za radno pravo, obratite nam se na:

info@odvjetnik-bistrovic.hr

Dana 1. siječnja 2024. godine na snagu je stupio novi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama (NN 155/23), koji donosi značajne promjene u sustavu obračuna plaća za zaposlenike u ovim sektorima. Ovaj zakon uređuje načela sustava plaća, vrednovanje radnih mjesta, ocjenjivanje učinkovitosti rada te dodjele dodataka na osnovnu plaću. Cilj novog zakona je modernizacija, transparentnost i pravednija raspodjela plaća. Posebno važan aspekt ovog zakona su novi koeficijenti za izračun plaće i novi platni razredi za javne službenike.

Osnovna plaća

Prema članku 12. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, osnovna se plaća sastoji od umnoška koeficijenta za obračun radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen ili za koje je sklopio ugovor o radu te osnovice za obračun plaće. Ako ovaj iznos bude manji od minimalne propisane zakonom, tada će se kao osnovna smatrati minimalna propisana zakonska placa. Osnovica za obračun plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom.

Koeficijent za obračun plaće

Jedan od ključnih elemenata novog Zakona su koeficijenti za obračun plaća koji su detaljno opisani u članku 14. Ovi koeficijenti utvrđuju se temeljem provedenog vrednovanja radnih mjesta primjenom standardiziranih mjerila koja su definirana samim Zakonom. Koeficijenti moraju biti unutar raspona platnog razreda kojem pripada određeno radno mjesto. To znači da svaki posao ima svoj specifičan koeficijent koji reflektira složenost posla, odgovornosti te potrebne kvalifikacije.

Platni razredi

Platni razredi predstavljaju kategorije unutar kojih su grupirana različita radna mjesta prema njihovoj složenosti i odgovornostima. Platna ljestvica sačinjena je od 16 platnih razreda unutar kojih se koeficijenti za obračun plaće određuju u rasponu od 1,00 do 8,00. Platni razred definira raspon mogućih koeficijenata. Svaki zaposleni bit će svrstan unutar određenog platnog razreda prema gore navedenim kriterijima. Radna mjesta službenika i namještenika razvrstavaju se u platne razrede na temelju vrednovanja radnih mjesta primjenom standardnih mjerila za vrednovanje i klasifikaciju. Koeficijenti za obračun plaće, platna ljestvica i platni razredi nisu definirani samim Zakonom, već zasebnim uredbama koje donosi i mijenja Vlada RH, nakon provedenog savjetovanja sa sindikatima reprezentativnim za pregovaranje o sklapanju kolektivnog ugovora.

Imate potrebu za pravnim savjetovanjem? Obratite nam se na: info@odvjetnik-bistrovic.hr

Uvod

Ugovor o radu može prestati na nekoliko načina, uključujući istekom vremena na koji je sklopljen, sporazumom između radnika i poslodavca, odlukom nadležnog suda ili na temelju otkaza. Prema hrvatskom Zakonu o radu, otkaz može biti redovan ili izvanredan, a može ga dati poslodavac ili radnik. U nastavku ćemo detaljno objasniti različite vrste otkaza, njihove uvjete i posljedice.

Poslovno uvjetovani otkaz

Definicija i vrste: Poslovno uvjetovani otkaz je vrsta redovnog otkaza koji poslodavac daje radniku zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga. To može uključivati smanjenje opsega posla, uvođenje novih tehnologija, restrukturiranje ili druge promjene koje utječu na potrebu za određenim radnim mjestima.

Pravila:

  1. Obavijest radniku: Poslodavac je dužan obavijestiti radnika o poslovno uvjetovanom otkazu u pisanoj formi.
  2. Otpremina: Radnik ima pravo na otpremninu, ovisno o dužini radnog staža kod poslodavca, osim ako je drugačije dogovoreno kolektivnim ugovorom.
  3. Konzultacije: Ako poslodavac planira kolektivno otpuštanje, mora se konzultirati s radničkim vijećem i sindikatima.

Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika

Definicija: Ovaj otkaz poslodavac daje zbog skrivljenog ponašanja radnika, odnosno zbog povrede radnih obveza.

Pravila i posljedice:

  1. Pisano upozorenje: Prije otkazivanja ugovora, poslodavac mora radniku izdati pisano upozorenje o povredi radne obveze i dati mu priliku da se popravi.
  2. Dokazi: Poslodavac mora imati dokaze o skrivljenom ponašanju radnika.
  3. Bez otpremnine: U slučaju otkaza zbog skrivljenog ponašanja, radnik nema pravo na otpremninu.
  4. Pravni lijek: Radnik ima pravo podnijeti tužbu protiv poslodavca ako smatra da je otkaz neosnovan.

Izvanredni otkaz

Definicija: Izvanredni otkaz je otkaz koji se može dati bez otkaznog roka zbog iznimno teške povrede radne obveze ili drugih osobito važnih razloga koji onemogućuju nastavak radnog odnosa.

Uvjeti:

  1. Teška povreda: Teške povrede uključuju krađu, nasilje na radnom mjestu, zlouporabu položaja i slične teške prekršaje.
  2. Bez prethodnog upozorenja: Za izvanredni otkaz nije potrebno prethodno upozorenje.
  3. Dokazi: Poslodavac mora imati jasne dokaze o teškoj povredi.
  4. Pravni lijek: Radnik ima pravo na sudsku zaštitu ako smatra da je otkaz bio neopravdan.

Redovan otkaz od strane radnika

Definicija: Redovan otkaz je otkaz koji radnik daje poslodavcu iz osobnih razloga.

Pravila:

  1. Otkazni rok: Otkazni rok je najdulje mjesec dana, ali može biti i kraći, ovisno o trajnju radnog odnosa.
  2. Pisani oblik: Radnik mora dati otkaz u pisanom obliku i dostaviti ga poslodavcu.
  3. Obveze tijekom otkaznog roka: Radnik je dužan nastaviti raditi tijekom otkaznog roka, osim ako se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije.

Zaključak

Otkaz ugovora o radu je ozbiljna pravna radnja s pravnim posljedicama te zahtijeva pažljivo pridržavanje zakonskih odredbi. Poslodavci i radnici moraju biti svjesni svojih prava i obveza kako bi osigurali zakonitost i pravednost u postupku otkaza. Uvijek je preporučljivo konzultirati se s odvjetnikom za radno pravo prije poduzimanja bilo kakvih koraka u vezi s raskidom ugovora o radu.

Ovaj članak je informativne prirode i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretan pravni savjet iz područja radnog prava obratite nam se na:

info@odvjetnik-bistrovic.hr

Uvod

Predbračni ugovori, iako često smatrani tabu temom, mogu biti ključni alat za osiguravanje financijske stabilnosti i transparentnosti u braku. Prema Obiteljskom zakonu Republike Hrvatske, termin “predbračni ugovor” zapravo nije ispravan, jer se ovakvi ugovori nazivaju “bračnim ugovorima”. Bračni ugovor je pravni dokument koji supružnici sklapaju kako bi regulirali svoje imovinske odnose, te može obuhvatiti imovinu stečenu prije i za vrijeme braka.

Bračna stečevina

Jedan od ključnih pojmova u kontekstu bračnih ugovora je bračna stečevina. Prema članku 36. Obiteljskog zakona, bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine​​. Bračnom stečevinom se smatra i dobitak od igara na sreću, kao i imovinska korist od autorskih prava ostvarena tijekom bračne zajednice​​. S druge strane, vlastita imovina svakog bračnog druga obuhvaća imovinu koju je svaki od njih imao u vlasništvu prije sklapanja braka, kao i imovinu stečenu nasljeđem, darom ili na drugi način koji nije povezan s radom za vrijeme trajanja braka.

Što se može urediti bračnim ugovorom

Bračni ugovor pruža supružnicima slobodu da detaljno urede svoje imovinske odnose. Ovim ugovorom može se regulirati podjela nekretnina, udjela u firmama, dionica, plaćanje kredita, te drugih imovinskih prava i obveza. Bračnim ugovorom se mogu urediti imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini​​. Također, prema trećim osobama, uglavci o upravljanju ili raspolaganju imovinom imaju pravni učinak samo ako su upisani u odgovarajuće javne registre​​.

Forma bračnog ugovora

Da bi bračni ugovor bio valjan, mora biti sklopljen u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika​​. Ugovor sklopljen na ovaj način osigurava pravnu zaštitu i jasnoću u slučaju bilo kakvih sporova. Ovjera kod javnog bilježnika također potvrđuje autentičnost potpisa i volju stranaka za sklapanje ugovora.

Zaključak

Bračni ugovor nije samo pravni dokument već i instrument koji omogućava supružnicima da unaprijed dogovore i osiguraju svoje imovinske odnose, čime se smanjuje mogućnost nesuglasica i pravnih problema u budućnosti. Pravilno sastavljen i ovjeren bračni ugovor može značajno doprinijeti stabilnosti i transparentnosti u braku, štiteći interese oba supružnika. Uvijek je preporučljivo konzultirati se s odvjetnikom za ugovore i imovinsko-pravne odnose prilikom izrade i sklapanja bračnog ugovora kako bi se osiguralo da su sve zakonske odredbe ispoštovane.

Ako Vam je potrebno sastavljanje predbračnog ugovora, obratite nam se na:

info@odvjetnik-bistrovic.hr

Uvod

Ostavinska rasprava je pravni postupak koji se provodi nakon smrti neke osobe kako bi se utvrdilo tko su njezini nasljednici, koja imovina čini ostavinu te kako se ta imovina raspodjeljuje među nasljednicima. U Republici Hrvatskoj, ostavinsku raspravu uređuje Zakon o nasljeđivanju. Postupak započinje smrću ostavitelja i može uključivati nekoliko pravnih koraka koji osiguravaju pravilnu raspodjelu ostavine prema zakonitim nasljednicima ili prema oporučnoj volji ostavitelja.

Tijek ostavinske rasprave

  1. Pokretanje ostavinskog postupka: Ostavinski postupak pokreće nadležni općinski sud na čijem području je ostavitelj imao prebivalište u trenutku smrti. Postupak započinje kada sud primi smrtovnicu koju matičar dostavlja sudu ili kada sud sazna za smrt osobe na drugi način​​.
  1. Prethodne radnje: Prije samog ročišta, sud može provesti određene radnje poput sastavljanja popisa ostaviteljeve imovine i osiguravanja ostavine. To uključuje predaju oporuke sudu, proglašenje oporuke te postavljanje privremenih mjera osiguranja imovine ako je potrebno​​.
  1. Poziv na ročište: Sud određuje ročište za ostavinsku raspravu i poziva sve zainteresirane osobe, uključujući nasljednike, zapisovnike i potencijalne vjerovnike. Pozivom se obavještavaju o pokretanju postupka te se traži dostava oporuke ako ona postoji​​.
  1. Ročište za ostavinsku raspravu: Na ročištu se raspravlja o svim pitanjima važnim za donošenje odluke u ostavinskom postupku, uključujući prava na nasljedstvo, veličinu nasljednog dijela i prava na zapise. Zainteresirane osobe mogu davati izjave o svojim pravima, a sud može upućivati stranke na parnicu ako su sporne činjenice bitne za odlučivanje o nasljedstvu​​.
  1. Nasljednička izjava: Svaka osoba koja polaže pravo na nasljedstvo može dati nasljedničku izjavu, izjavljujući prihvaća li nasljedstvo ili se odriče istog. Ako osoba ne daje izjavu, smatra se da prihvaća nasljedstvo​​.

Rješenje o nasljeđivanju

Nakon što su utvrđene sve relevantne činjenice i riješene eventualne pravne nejasnoće, sud donosi rješenje o nasljeđivanju. Rješenje mora sadržavati popis nasljednika, veličinu njihovih nasljednih dijelova i eventualne zapise ili terete koje nosi ostavina​​.

  1. Dostava rješenja i upisi u zemljišne knjige: Rješenje se dostavlja svim zainteresiranim osobama, a upisi prava vlasništva na nekretninama u zemljišne knjige provode se na temelju tog rješenja​​.
  1. Provedba rješenja: Nakon pravomoćnosti rješenja, nasljednici stječu pravo raspolaganja naslijeđenom imovinom. Ako se pronađe dodatna imovina ili oporuka nakon što je rješenje postalo pravomoćno, provodi se dodatni postupak kako bi se ta imovina uključila u već doneseno rješenje​​.

Zaključak

Ostavinska rasprava je složen pravni postupak koji zahtijeva temeljito poznavanje zakona i procedura. Pravovremeno angažiranje pravne pomoći može osigurati da svi koraci budu provedeni u skladu s pravnim propisima i da se prava svih nasljednika poštuju.

Disclaimer

Ovaj članak je informativne prirode i ne predstavlja pravni savjet. Za specifične pravne savjete vezane uz ostavinsku raspravu obratite nam se na:

info@odvjetnik-bistrovic.hr

U ovom tekstu donosimo najbitnije dijelove i novosti prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, a koji u trenutku objave ovog članka još nije stupio na snagu, a sve u svrhu pravodobnog upoznavanja sa značajnim novostima koje ovaj važan propis donosi za sve vlasnike stanova u Republici Hrvatskoj.

Uvodno – bitni pojmovi

  • funkcionalna cjelina zgrade je dio višestambene, stambeno-poslovne zgrade ili poslovne zgrade koji čini samostalnu tehničko-tehnološku cjelinu  
  • korisna površina stana je neto podna površina stana koja se računa prema točki 5.1.7. HRN ISO 9836 uz primjenu koeficijenata korisne vrijednosti površina
  • kvalificirana većina suvlasnika je većina onih suvlasnika koji u vlasništvu imaju više od 80% ukupne korisne površine zgrade za zgrade za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi, odnosno suvlasnici koji u vlasništvu imaju više od 80% suvlasničkih dijelova upisanih u zemljišne knjige.
  • natpolovična većina suvlasnika je većina onih suvlasnika koji u vlasništvu imaju više od 50% ukupne korisne površine zgrade za zgrade za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi odnosno  suvlasnici koji u vlasništvu imaju više od 50% suvlasničkih dijelova zgrade upisanih u zemljišne knjige
  • nadležno ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornoga uređenja i graditeljstva
  • pomoćne prostorije su prostorije koje se nalaze izvan posebnog dijela zgrade, a služe njegovoj uporabi
  • posebni dijelovi zgrade su stan, poslovni prostor i drugi dijelovi na kojima je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela zgrade
  • poslovni prostor je samostalna uporabna cjelina namijenjena obavljanju djelatnosti koja se sastoji od jedne ili više prostorija
  • stambeno-poslovna zgrada je zgrada koja se sastoji od najmanje tri stana i jednog poslovnog prostora
  • stan je samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više prostorija koje imaju poseban ulaz
  • višestambena zgrada je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana
  • zgrada je višestambena zgrada, stambeno-poslovna zgrada ili poslovna zgrada

 Zajednica suvlasnika

Zajednicu suvlasnika čine svi vlasnici posebnih dijelova zgrade. Zajednica suvlasnika upravlja zajedničkom imovinom u zgradi te je pravna osoba s pravnom osobnošću. Zajednica suvlasnika svoja prava, obveze i međusobne odnose uređuje međuvlasničkim ugovorom. Zajednica suvlasnika može stjecati prava i obveze te tužiti i biti tužena u stvarima koje se odnose na upravljanje imovinom. Zajednica suvlasnika sudjeluje u pravnom prometu u svrhu održavanja i upravljanja zgradom identificirajući se s osobnim identifikacijskim brojem kojeg dodjeljuje  Ministarstvo financija, Porezna uprava razmjenom podataka u realnom vremenu s Registrom zajednice suvlasnika.

Pravna osobnost zajednice suvlasnika

Zajednica suvlasnika stječe pravnu osobnost danom upisa u Registar zajednice suvlasnika.Zajednica suvlasnika gubi pravnu osobnost brisanjem iz Registra zajednice suvlasnika.Zajednica suvlasnika predstavlja se osobnim identifikacijskim brojem i nazivom kojim je upisana u Registar zajednice suvlasnika.Naziv zajednice suvlasnika je pojam „Zgrada“ uz navođenje adrese sjedišta.Sjedište zajednice suvlasnika je adresa na kojoj se zgrada nalazi.

Registar zajednice suvlasnika

Registar zajednice suvlasnika s određenim i dodijeljenim osobnim identifikacijskim brojevima vodi Državna geodetska uprava. Registar zajednice suvlasnika je elektronička baza podataka koja se vodi jedinstveno za sve zajednice suvlasnika u Republici Hrvatskoj. Za potrebe određivanja i dodjeljivanja osobnog identifikacijskog broja zajednici suvlasnika, Državna geodetska uprava određuje jedinstveni identifikator zgradi i svakom posebnom dijelu zgrade.

Ministar nadležan za poslove prostornoga uređenja i graditeljstva propisat će pravilnikom sadržaj Registra suvlasnika zgrada, način njegova vođenja, obrasce zahtjeva za upis, obrasce zahtjeva za upis promjena podataka te način i postupak određivanja jedinstvenih identifikatora.

Upravitelj zgrade dužan je podnijeti zahtjev za upis u Registar zajednice suvlasnika mjesno nadležnom područnom uredu za katastar, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba.

 Zahtjev za upis u Registar zajednice suvlasnika sadrži etažni elaborat zgrade. Ako nije izrađen etažni elaborat zgrade, uz zahtjev za upis prilaže se skica svih tlocrta zgrade po etažama zgrade s podacima o korisnim površinama posebnih dijelova zgrade i podacima o knjižnim i izvanknjižnim vlasnicima zgrade.

Upravitelj zgrade dužan je u roku od osam dana od saznanja za nastale promjene u Registar zajednice suvlasnika prijaviti svaku promjenu upisanih podataka.

Zasebne zajednice suvlasnika

Ako zgrada ima više funkcionalnih cjelina sa zasebnim ulazima ili se na jednoj katastarskoj čestici nalazi više odvojenih zgrada, svaka od njih može uspostaviti zasebnu zajednicu suvlasnika  na koju se primjenjuju sve odredbe ovoga Zakona.

Ako su potrebni radovi na dijelovima zgrade koji su zajednički za više funkcionalnih cjelina, kao i za odlučivanje o načinu upravljanja i održavanja zajedničkog zemljišta, odluke se donose za cjelovitu nekretninu.   Za odvajanje, odnosno za formiranje zasebne zajednice suvlasnika potrebna je natpolovična većina funkcionalne cjeline koja se odvaja. Zajednice suvlasnika koje se odvajaju preuzimaju sva prava i obveze razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima. Ako je na istoj zemljišnoknjižnoj čestici formirano više zajednica suvlasnika, dužne su zajedničke troškove snositi razmjerno veličinama korisnih stambenih i drugih površina svake od njih, a za štetu koja bi trećima nastala od dijelova koji su im zajednički ili za zajedničke obveze prema trećima, odgovaraju solidarno.

Odgovornost za štetu

Zajednica suvlasnika odgovara za štetu koja nastane zbog neizvršenja ili nepravilnog izvršenja poslova koje se odnose na održavanje zgrade.  Zajednica suvlasnika odgovorna je i za štetu koja nastane od dijela zgrade kada nije moguće utvrditi od kojeg posebnog dijela zgrade potiče šteta. U tom slučaju zajedno sa zajednicom suvlasnika za štetu odgovaraju solidarno svi vlasnici posebnih dijelova i upravitelj ako se dokaže da je šteta nastala kao posljedica upraviteljevog nepridržavanja obveza propisanih ovim zakonom.

Pripajanje zajednice suvlasnika

Pripajanje jedne ili više zajednica suvlasnika drugoj upisuje se u Registar zajednice suvlasnika. Odluku o pripajanju zajednice suvlasnika donosi se natpolovičnom većinom suvlasnika svake od zajednica suvlasnika u postupku.  Zajednice suvlasnika o pripajanju potpisuju sporazum o pripajanju kojim reguliraju međusobna prava i obveze.  

Prestanak postojanja zajednice suvlasnika

Razlozi za prestanak postojanja zajednice suvlasnika:

1. ako se broj suvlasnika smanjio na jednog suvlasnika,

2. pripajanje drugoj zajednici suvlasnika.

U slučaju iz točke 1., upravitelj zgrade kao likvidator je dužan mjesno nadležnom područnom uredu za katastar, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, podnijeti zahtjev za upis prestanka djelovanja zajednice suvlasnika u registar zajednica suvlasnika u roku od osam dana od dana utvrđenja o prestanku postojanja zajednice suvlasnika.

Likvidator zastupa zajednicu suvlasnika u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u registar zajednica suvlasnika kao osoba ovlaštena za zastupanje zajednice suvlasnika do okončanja postupka likvidacije i brisanja zajednice suvlasnika iz registra zajednice suvlasnika.

Sudski postupci i primjena propisa o parničnom postupku

Zajednica suvlasnika je stranka u postupcima prisilne naplate pričuve, isključenja iz suvlasničke zajednice te u poreznim postupcima, a u postupku je zastupa upravitelj zgrade.

Prije započinjanja sudskih postupaka, osim u postupcima prisilne naplate pričuve i privremenih mjera, zajednica suvlasnika obvezna je provesti postupak mirenja, sukladno propisu koji uređuje postupke mirenja.

U sudskim postupcima u kojima bi, prema odredbama zakona koji uređuje parnični postupak, trebali biti tuženi svi suvlasnici zgrade ili bi jedan ili više suvlasnika trebao tužiti ostale suvlasnike, a osnova za pokretanje postupka je odgovornost za štetu koja je nastala lošim održavanjem zgrade, naplata potrošnje energenata i usluga u zajedničkim prostorijama zgrade, nadoknada troškova za nužne i hitne popravke na zajedničkim dijelovima zgrade, stranka na strani tuženika može biti i zajednica suvlasnika.

U sudskim postupcima zajednicu suvlasnika zastupa upravitelj zgrade ili opunomoćenik kojeg zajednica suvlasnika na to ovlasti poštujući sva ograničenja propisana zakonom koji uređuje parnični postupak.

Za rješavanje sporova mjesno je nadležan sud na čijem području se nalazi zgrada.

Zajednički dijelovi i uređaji zgrade

Zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade (u daljnjem tekstu: zajednički dijelovi zgrade), ako suvlasnici zgrade međuvlasničkim ugovorom ne urede drukčije, smatraju se:

  • nosiva konstrukcija zgrade
  • pokrov
  • prohodne i neprohodne zajedničke terase
  • pročelja zgrade
  • vrata, prozori i krovni prozori na prostorijama koje predstavljaju zajedničke dijelove zgrade  
  • toplinski omotač zgrade
  • elementi zaštite od vanjskih utjecaja na zajedničkim dijelovima zgrade
  • krovna i ostala limarija na zajedničkim dijelovima zgrade
  • dimnjaci i ventilacijski kanali, hidranti, protupožarni sustavi i instalacije uključujući i protupožarne aparate u zajedničkim dijelovima zgrada
  • zajednička stubišta i hodnici, s pripadajućom opremom
  • prostorije koje služe uporabi svih posebnih dijelova zgrade
  • prostori kroz koje prolaze ili se u njima nalaze instalacije koje su zajednički dijelovi i uređaji zgrade te prostori između temelja, između zadnje međukatne konstrukcije i pokrova i drugi prostori koji nisu projektirani za boravak ljudi ili ostavljanje stvar
  • požarni prilazi, ljestve i stubišta
  • dizala u zajedničkim dijelovima zgrade s instalacijama i uređajima koji omogućavaju njihovu redovitu uporabu
  • instalacije za dovod plina i električne energije do brojila posebnog dijela zgrade
  • instalacije kanalizacije, glavni vertikalni i horizontalni vodovi i temeljne instalacije uključivo reviziona okna
  • vodovodne instalacije od glavnog vodomjera ili glavnog ventila za zgradu do odvajanja instalacije za pojedini posebni dio zgrade, odnosno do vodomjera u posebnom dijelu zgrade
  • sanitarni uređaji i instalacije vodovoda i kanalizacije u zajedničkim dijelovima zgrade
  • električne instalacije stubišne rasvjete i drugih trošila u zajedničkim dijelovima zgrade, glavna razvodna ploča s uklopnim satom, električne instalacije za posebne dijelove zgrade do brojila za posebni dio zgrade
  • nužna i panik rasvjeta
  • zajedničke instalacije centralnog grijanja i centralne pripreme tople vode do radijatorskog ventila, odnosno ventila trošila u posebnom dijelu zgrade
  • radijatori i druga grijaća tijela u zajedničkom dijelu zgrade
  • zajedničke televizijske ili radio antenske instalacije uključujući i kabelske i satelitske instalacije s pojačalom i svim drugim zajedničkim uređajima koji omogućuju redoviti prijam do mjesta razdvajanja u posebni dio zgrade
  • instalacije i uređaji za zvonce, električne brave i interni govorni uređaj od ulaza u zgradu do posebnog dijela zgrade odnosno do mjesta odvajanja instalacije za posebni dio zgrade
  • zajednička kotlovnica i toplinska podstanica
  • zajednički sustavi sunčanih kolektora, fotonaponskih modula i izmjenjivača topline
  • zajednička hidroforska postrojenja i bunari za vodu, prepumpne stanice za otpadnu vodu i pumpne stanice za vodu, električni agregati, akumulatorske baterije i drugi uređaji za rasvjetu, pokretanje dizala.
  • gromobranske instalacije
  • kanali i uređaji za transport smeća
  • portafoni, uređaji i oprema za video nadzor i protuprovalnu zaštitu zajedničkih dijelova zgrade
  • septičke, sabirne jame i drugi individualni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda
  • ograda građevne čestice zgrade, staze, potporni zidovi, smetlarnici i druge građevine na građevnoj čestici koje služe uporabi zgrade, osim posebnih dijelova zgrade te uređeni i neuređeni dijelovi građevne čestice zgrade.

Održavanje zajedničkih dijelova zgrade

Održavanje zajedničkih dijelova zgrade je skup aktivnosti kojima se, osim u interesu suvlasnika, u javnom interesu održavaju i unaprjeđuju projektirana svojstva zgrade u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i uporabne vrijednosti na razini propisanoj važećim propisima.

Očuvanje temeljenih zahtjeva za građevinu i naknadni radovi

U zgradama koje su izgrađene prije 1965. godine i u zgradama koje su građene bez armirano-betonskih vertikalnih i horizontalnih serklaža ne smiju se izvoditi prorezi u zidovima i ugradnja instalacijskih ormarića za sve vrste instalacija u nosivim zidovima zidanih zgrada.

Na izgrađenim zgradama ne smiju se izvoditi radovi natkrivanja i zatvaranja balkona, lođa i terasa.

Na uličnim pročeljima izgrađenih zgrada ne smiju se postavljati uređaji za hlađenje, grijanje, obnovljive izvore energije, te antenski sustavi. Iznimno, navedeni uređaji mogu se postaviti na balkone, lođe ili terase na način da nisu direktno vidljivi s ulice.

Svi građevinski radovi na izgrađenim zgradama moraju se provoditi u skladu s propisima kojima se uređuje područje gradnje i prostornoga uređenja.

Ugradnja dizala

Na temelju novog Zakona o upravljanja i održavanju zgradama iz državnog proračuna sufinancira se ugradnja dizala u postojeće zgrade:

  • u kojima suvlasnici fizičke osobe u vlasništvu imaju više od 50% suvlasničkih dijelova zgrade upisanih u zemljišne knjige, odnosno u kojima suvlasnici fizičke osobe u vlasništvu imaju više od 50% ukupne korisne površine zgrade za zgrade za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi,
  • koje imaju najmanje tri kata,
  • za koje je izrađen glavni projekt ugradnje dizala sukladno propisima o gradnji,
  • u kojima natpolovičnom većinom suvlasnika donesena odluka o ugradnji dizala,
  • koje imaju osigurana financijska sredstva prema udjelu zajednice suvlasnika u ukupnim troškovima ugradnje dizala.

Republika Hrvatska će sufinancirati jednu trećinu ukupnih troškova ugradnje dizala u postojeće zgrade.

Program ugradnje dizala u postojeće zgrade donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

Redovito održavanje

Redovito održavanje su aktivnosti koje se obavljaju redovito radi ispunjavanja obveza propisanih važećim propisima te održavanja zajedničkih dijelova zgrade u funkcionalnom stanju u skladu s izjavom izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, tehničkim uputama i specifikacijama, normama ili prema očitoj potrebi, odnosno uobičajeno razumnoj potrebi.

Redovito održavanje obuhvaća osobito:

  • servisne preglede, ispitivanja sigurnosti odnosno ispravnosti na elektro instalaciji, vodovodnoj instalaciji, uključujući uređaj za povećanje pritiska vode, kanalizaciji uključujući prepumpne uređaje, plinskoj instalaciji, instalaciji centralnog grijanja, instalaciji ventilacije i klimatizacije, dizalu, antenskoj, telefonskoj i drugoj kablovskoj instalaciji, instalaciji zvona i internog govornog uređaja, protupožarnoj instalaciji i opremi, gromobranskoj instalaciji, sustavima audio-video nadzora i protuprovalne zaštite, fasadi, krovnoj konstrukciji, limariji, dimnjaku, stolariji i bravariji zajedničkih dijelova zgrade, parkirališnim i garažnim rampama, rasvjeti i zajedničkim dijelovima zgrade te poštanskim sandučićima., zamjene/popravke pojedinih potrošnih ili dotrajalih dijelova zajedničkih dijelova zgrade, bojanje zajedničkih dijelova zgrade, ugađanje, čišćenje, podmazivanje, servisiranje ugrađene opreme i uređaja, provjera tekućina i druge aktivnosti koje su predviđene projektom zgrade i dokumentacijom te opreme, uređaja ili instalacija zajedničkog dijela zgrade, otklanjanje nedostataka na zajedničkim dijelovima zgrade odnosno njezinim dijelovima na način i u opsegu potrebnom da se zatečeno stanje zgrade uskladi s projektiranim stanjem zajedničkih dijelova zgrade, čišćenje stubišta i drugih zajedničkih dijelova zgrade, čišćenje grafita na fasadi zgrade, čišćenje i uređenje građevne čestice zgrade, čišćenje snijega i leda na javnoj površini uz zgradu, odnosno građevnu česticu zgrade, deratizaciju i dezinsekciju.

Izvanredno održavanje

Izvanredno održavanje dijeli se na hitne i nužne popravke, a za svaku vrsta popravka propisane su drukčije pretpostavke.

Hitni popravak

Hitni popravak je aktivnost kojom se otklanja uzrok neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili za oštećenje stvari u zgradi ili izvan zgrade, odnosno aktivnost kojom se otklanja ugroženost osnovnih životnih uvjeta u zgradi.

Hitni popravak podrazumijeva dovođenje uzroka opasnosti u kontrolirano stanje u najkraćem mogućem roku. Hitnim popravkom smatra se poduzimanje radova na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade osobito u slučaju:

1. kvarova na plinskim instalacijama

2. kvarova na sustavu centralnog grijanja i toplovodnom sustavu

3. puknuća, oštećenja i začepljenja vodovodne i kanalizacijske instalacije

4. kvarova na električnoj instalaciji uključivo elektroničke komunikacije i videonadzor

5. znatnijih oštećenja dimnjaka i dimovodnih kanala

6. prodiranja oborinskih voda u zgradu, saniranja posljedica istog prodora, te znatnijeg oštećenja krova

7. narušene statičke stabilnosti zgrade ili pojedinih dijelova zgrade

8. kvarova na dizalu

9. otpadanja dijelova fasade, limarije i crijepova.

Upravitelj zgrade za hitni popravak treba imati suglasnost predstavnika suvlasnika i suglasnost suvlasnika koji u vlasništvu imaju više od 20% ukupne korisne površine zgrade za zgrade za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi odnosno suvlasnika koji u vlasništvu imaju više od 20% suvlasničkih dijelova zgrade upisanih u zemljišne knjige.

Za troškove nastale hitnim popravkom odgovara zajednica suvlasnika i zajedno s njom svi suvlasnici razmjerno veličini svojih suvlasničkih dijelova. Upravitelj koji je poduzeo hitni popravak o svom trošku ima pravo na naknadu tog troška od zajednice suvlasnika i svih suvlasnika razmjerno veličini njihovih suvlasničkih dijelova.

Radi osiguranja razmjernog dijela naknade troška upravitelj ima zakonsko založno pravo na svakom posebnom dijelu nekretnine.

Nužni popravak

Nužni popravak je aktivnost kojom se trajno otklanja uzrok neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili za oštećenje stvari u zgradi ili izvan zgrade, odnosno aktivnost kojom se trajno otklanja ugroženost osnovnih životnih uvjeta u zgradi.

Nužnim popravkom smatra se poduzimanje radova osobito radi:

  • popravka ili rekonstrukcije krovne konstrukcije, pokrova, nosivih zidova, stupova, međukatnih konstrukcija, temelja, svih instalacija koje su zajednički dio zgrade, fasade zgrade
  • postavljanja izolacije zidova, podova i temelja zgrade
  • sanacije klizišta.

Upravitelj zgrade za nužni popravak treba imati suglasnost predstavnika suvlasnika i suglasnost suvlasnika koji u vlasništvu imaju više od 33% ukupne korisne površine zgrade za zgrade za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi odnosno suvlasnika koji u vlasništvu imaju više od 33% suvlasničkih dijelova zgrade upisanih u zemljišne knjige.

Suglasnost se daje na temelju prethodno izrađenog nalaza ovlaštene osobe. Nalaz ovlaštene osobe sastoji se od tehničkog opisa predmeta s ocjenom stanja i karakterističnih fotografija zatečenog stanja. Za troškove nastale nužnim popravkom odgovara zajednica suvlasnika i zajedno s njom svi suvlasnici razmjerno veličini svojih suvlasničkih dijelova. Upravitelj koji je poduzeo nužni popravak o svom trošku ima pravo na naknadu tog troška od zajednice suvlasnika i svih suvlasnika razmjerno veličini njihovih suvlasničkih dijelova. Radi osiguranja razmjernog dijela naknade troška upravitelj ima zakonsko založno pravo na svakom posebnom dijelu nekretnine.

Investicijsko održavanje

Investicijsko održavanje obuhvaća aktivnosti koje imaju za cilj unaprjeđenje projektiranih odnosno postignutih svojstava zgrade za koje je potrebno izdvojiti novčana sredstva u iznosu višem od sredstava pričuve koja su suvlasnici dužni uplatiti tijekom jedne godine.

Zahvat investicijskog održavanja koji po svojoj prirodi ili opsegu premašuje okvire redovitog održavanja nekretninom smatra se poboljšicom u smislu zakona kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava.

Zajednička pričuva

Zajednička pričuva su novčana sredstva namijenjena održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrade i upravljanju zgradom, odnosno dijelom zgrade.

Sredstva zajedničke pričuve koriste se prema godišnjem programu održavanja zajedničkih dijelova zgrade, odnosno višegodišnjem programu održavanja i upravljanja zgradom za pokriće troškova redovitog održavanja, hitnih popravaka, nužnih popravaka, osiguranja zgrade, naknade za rad upravitelju zgrade , nabave alata za čišćenje i održavanje, kao i sitnog potrošnog materijala, otplate zajma za financiranje troškova redovitog održavanja, hitnih i nužnih popravaka te odvjetničkih troškova zastupanja.

Sredstva zajedničke pričuve mogu se u skladu s višegodišnjim programom održavanja i upravljanja zgradom koristiti i za pokriće troškova investicijskog održavanja i/ili otplate zajma za financiranje tih troškova, ako se time ne dovodi u pitanje financiranje troškova iz prethodnog pasusa.

Minimalni iznos i način plaćanja zajedničke pričuve

Sredstva zajedničke pričuve suvlasnici su obvezni uplaćivati na posebni račun zajedničke pričuve u iznosu utvrđenom godišnjim programom održavanja zajedničkih dijelova zgrade, odnosno višegodišnjim programom održavanja i upravljanja zgradom.

Suvlasnici su dužni zajedničku pričuvu uplaćivati mjesečno.

Minimalni iznos zajedničke pričuve po metru kvadratnom korisne površine stana godišnje iznosi 0,54% etalonske cijene građenja koju objavljuje nadležno ministarstvo. Podatak o etalonskoj cijeni građenja objavljuje se u Narodnim novinama.

Prema zadnjem objavljenom podatku o etaložnoj cijeni građenja od prosinca 2022. godine, etalonska cijena građenja za primjenu u drugim propisima bila je utvrđena u iznosu od 796,34 eura po m2 korisne površine stana. Dakle, u trenutku pisanja ovog članka minimalni iznos zajedničke pričuve iznosio bi 4,3 eura po m2 korisne površine stana, promjenjivo ovisno o izmjenama propisa.

Međutim, godišnjim programom održavanja zajedničkih dijelova zgrade, odnosno višegodišnjim programom održavanja i upravljanja zgradom ne može se utvrditi mjesečni iznos zajedničke pričuve koji je manji od 1/12 gore navedenog minimalnog iznosa zajedničke pričuve. To bi u ovom trenutku značilo da apsolutni minimalni iznos zajedničke pričuve iznosi 36 centi, promjenjivo ovisno o izmjenama propisa.

Važno je napomenuti da ako godišnji program održavanja zajedničkih dijelova zgrade, odnosno višegodišnji program održavanja i upravljanja zgradom nije donesen, suvlasnici su dužni uplaćivati zajedničku pričuvu u peterostrukom iznosu od minimalnog iznosa zajedničke pričuve tj. od 0,54% etalonske cijene građenja

Obveza osiguranja zgrade

Suvlasnici su putem upravitelja obvezni osigurati zajedničke dijelove zgrade od osnovnih rizika, odnosno požara, oluje, udara groma, izljeva vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi kao i od odgovornosti za štetu prema trećim osobama.

Kućni red

Kućni red zgrade sastoji se od općih i posebnih odredbi.

Suvlasnik koji se ne pridržava odredaba kućnog reda dužan je sredstva iz zajedničke pričuve, za mjesec u kojem mu je utvrđena povreda kućnog reda, uplaćivati u trostrukom iznosu od iznosa zajedničke pričuve.

Ukoliko bi se od strane istog suvlasnika opetovano ponavljale povrede kućnog reda, suvlasnici mogu pokrenuti i druge pravne mehanizme za poštivanje odredbi kućnog reda.

Povredu kućnog reda utvrđuje predstavnik suvlasnika uz odobrenje natpolovične većine suvlasnika.

Posebne odredbe kućnoga reda suvlasnici svake zgrade mogu dodatno propisati u okviru redovite uprave, ali one ne mogu odstupati od općih odredbi.

Opće odredbe kućnoga reda u zgradama propisuje ministar nadležan za prostorno uređenje i graditeljstvo  pravilnikom. Pravilnikom će se propisati uredno korištenje zajedničkih prostora u zgradi, dozvoljeni nivo buke u korištenju posebnih dijelova zgrade, sprječavanje skupljanja otpada u posebnim dijelovima zgrade, vremenski period kućnog mira kao i odstupanja u ograničenim slučajevima, obveze vlasnika stanova koji iznajmljuju svoje stanove, a sve kako bi se stanarima omogućio mir u korištenju stanova.

SUVLASNICI ZGRADE I PREDSTAVNIK SUVLASNIKA ZGRADE

Međuvlasnički ugovor

Prava, obveze i međusobni odnosi suvlasnika zgrade u zajednici suvlasnika, u pogledu upravljanja i održavanja zgrade ili funkcionalne cjeline zgrade, suvlasnici su dužni urediti međuvlasničkim ugovorom (dalje u tekstu: međuvlasnički ugovor).

Međuvlasnički ugovor sklapa se u pisanom obliku. Međuvlasnički ugovor sadrži osobito:

  • veličinu suvlasničkih dijelova nekretnine
  • uvjete i način upravljanja nekretninom
  • pobliže podatke o osobi koja će upravljati nekretninom
  • opseg poslova koje će obavljati ta osoba i odgovornost za obavljanje poslova
  • uvjete i način prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajedničke pričuve
  • ime suvlasnika ovlaštenog za predstavljanje i zastupanje zajednice suvlasnika prema upravitelju zgrade, odnosno trećim osobama i granice njegove ovlasti
  • mogućnost osnivanja vijeća suvlasnika koje pomaže predstavniku suvlasnika
  • mogućnost naknade za rad predstavnika suvlasnika
  • uvjete i način korištenja zajedničkih prostorija, te uređaja i zemljišta koje pripada određenoj nekretnini.

Odluke koje proizlaze iz međuvlasničkog ugovora obvezuju sve suvlasnike ako je ugovor sklopila natpolovična većina suvlasnika. Međuvlasnički ugovor predstavnik suvlasnika dužan je dostaviti upravitelju zgrade u roku od 15 dana od stupanja na snagu istoga.

Sastanak suvlasnika

Odluke o upravljanju zgradom u svrhu provedbe međuvlasničkog ugovora i u skladu s propisima, zajednica suvlasnika donosi na sastanku suvlasnika.

Sastanak suvlasnika saziva predstavnik suvlasnika, suvlasnici čija površina posebnih dijelova zgrade čini više od jedne trećine korisne površine zgrade za zgrade za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi odnosno sukladno suvlasničkim omjerima upisanim u zemljišne knjige koji su veći od jedne trećine ili upravitelj zgrade.

Poziv za sastanak suvlasnika dostavlja se između pet i deset dana prije sastanka, pisanim putem u poštanski pretinac suvlasnika u zgradi ili na adresu prebivališta, odnosno boravišta suvlasnika ili putem elektroničke pošte, prema dogovoru većine suvlasnika, uz dodatni obvezni uvjet objavom na oglasnoj ploči zgrade.

Poziv za sastanak sadrži podatke o osobi koja saziva sastanak, mjestu i vremenu održavanja sastanka i dnevni red sastanka.

Ako se sastanak suvlasnika nije mogao održati dva puta za redom u razmaku od 15 dana zbog nedolaska potrebnog broja suvlasnika za donošenje odluka, tada se saziva izvanredni sastanak najranije sedam, a najkasnije 30 dana od dana kada je zadnji sastanak trebao biti održan, s istim predloženim dnevnim redom ili se odluke potvrđuju prikupljanjem potpisa.

O sastanku suvlasnika vodi se zapisnik, kojeg potpisuju osoba koja je sastanak sazvala, zapisničar, svi nazočni suvlasnici zgrade i upravitelj zgrade ako je nazočan sastanku.

Zapisnik sa sastanka suvlasnika sadrži podatke o stambenoj zgradi, mjestu i vremenu održavanja sastanka suvlasnika, nazočnim osobama, dnevnom redu sastanka, iznijetim prijedlozima, donesenim odlukama i načinu glasanja suvlasnika.

Donesena odluka je obvezujuća za sve suvlasnike ako je potpisana od propisanog broja suvlasnika.

Učestalost održavanja sastanka suvlasnika

Sastanak suvlasnika obavezno se održava najmanje jedanput godišnje i na istome se raspravlja o svim pitanjima važnim za upravljanje zgradom, a posebno o godišnjem izvještaju o upravljanju i održavanju, donosi godišnji program održavanja zajedničkih dijelova zgrade za iduću godinu te višegodišnji program održavanja zgrade.

Odluke suvlasnika u upravljanju zgradom

Odluka u upravljanju zgradom donesena je kad se o odluci pozitivno izjasni natpolovična većina suvlasnika.

Takve odluke su osobito odluke o:

a. izboru i promjeni predstavnika suvlasnika kao i vijeća suvlasnika

b. izboru i promjeni upravitelja zgrade

c. godišnjem programu održavanja zajedničkih dijelova zgrade

d. višegodišnjem programu održavanja zgrade

e. godišnjem izvještaju o upravljanju zgradom

f. osiguravatelju zajedničkih dijelova zgrade

g. visini pričuve

h. obnovi zgrade nakon djelovanja elementarne ili katastrofalne nepogode

i. energetskoj obnovi zgrade, ugradnji sustava na obnovljive izvore energije,  postavljanju kanalske infrastrukture i  mjesta za punjenje električnih vozila

j. obnovi fasade

k. ugradnji dizala u zgradu

l. poboljšicama i uređajima za nesmetan pristup na zajedničkim dijelovima zgrade s kojima se omogućava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti  

m. načinu korištenja zajedničkih dijelova zgrade

n. kućnom redu

o. uzimanju kredita za financiranje održavanja zgrade

p. pravnom zastupanju

q. drugim pitanjima vezanim uz upravljanje zgradom o kojima prema međuvlasničkom ugovoru ili važećim propisima odlučuju suvlasnici u okviru redovitog održavanja.

Kvalificiranom većinom donose se odluke:

1. o promjeni namjene zajedničkog dijela zgrade u posebni dio zgrade

2. o poslovima investicijskog održavanja.

Donošenje odluke prikupljanjem potpisa

Ako se zbog veličine zgrade ili iz drugih opravdanih razloga ne može sazvati sastanak suvlasnika s potrebnom većinom za donošenje odluke, predstavnik suvlasnika ili drugi zainteresirani suvlasnik će za donošenje odluke pribaviti suglasnost suvlasnika prikupljanjem potpisa na napisanu odluku ili putem elektroničke pošte ako suvlasnik to zatraži uz dokaz identiteta ili s elektroničkim potpisom.

Odluka je obvezujuća za sve suvlasnike, pod uvjetom da je ispravno donesena. Predstavnik suvlasnika obvezan je odluku objaviti na oglasnoj ploči ili dostaviti putem elektroničke pošte ako suvlasnik to zatraži.

Predstavnik suvlasnika

Predstavnik suvlasnika je jedan od suvlasnika izabran na način da odluku o njegovom izboru donesu suvlasnici natpolovičnom većinom.

Predstavnik suvlasnika ima sljedeća prava i obveze:

  • zastupati suvlasnike u svezi s upravljanjem i održavanjem zgrade u okviru ovlasti propisane ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuju vlasništvo i druga stvarna i međuvlasničkim ugovorom
  • sazivati i voditi sastanak suvlasnika
  • koordinirati i dogovarati s upraviteljem zgrade izradu i provedbu godišnjeg programa održavanja zajedničkih dijelova zgrade, višegodišnjeg programa održavanja zgrade i pojedinih poslova u svezi s održavanjem zgrade
  • supotpisivati sa upraviteljem zgrade radne naloge vezane uz održavanje zgrade i kontrolirati njegovo izvršenje
  • dostavljati upravitelju zgrade odluke suvlasnika i druge dokumente potrebne za rad upravitelja zgrade
  • nadzirati ispunjavanje obveza upravitelja zgrade iz ugovora o upravljanju i o tome po potrebi izvještavati suvlasnike
  • u ime i za račun suvlasnika zgrade prijaviti projekt energetske obnove zgrade te sklopiti ugovore koji su potrebni za provedbu projekta ako to ne učini upravitelj zgrade
  • u ime i za račun suvlasnika zgrade prijaviti projekte kojima se doprinosi većoj otpornosti zgrada na požar i potres te sklopiti ugovore koji su potrebni za provedbu projekta ako to ne učini upravitelj zgrade
  • otvoriti poseban račun za provedbu projekata energetske obnove zgrade, projekata ugradnje sustava na obnovljive izvore energije, odnosno sustava grijanja i hlađenja s manjim emisijama stakleničkih plinova, projekata kojima se doprinosi većoj otpornosti zgrada na požar i potres te sklopiti ugovore koji su potrebni za provedbu tih projekta ako to ne učini upravitelj zgrade
  • izraditi kratki izvještaj o svom radu u protekloj kalendarskoj godini koji dostavlja suvlasnicima putem oglasne ploče ili putem elektroničke pošte do 1. veljače iduće godine
  • potpisati ugovor za čišćenje zgrade
  • druga prava i obveze propisane ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuju vlasništvo i druga stvarna i određene međuvlasničkim ugovorom.

Ako suvlasnici nisu izabrali predstavnika suvlasnika, upravitelj je sve suvlasnike dužan pisano upozoriti da to učine u roku od 60 dana od dana dostave pisanog upozorenja upravitelja. Ako suvlasnici ne postupe u skladu s pisanim upozorenjem upravitelja, upravitelj preuzima prava i obveze predstavnika suvlasnika do obavijesti suvlasnika o izboru predstavnika suvlasnika. Upravitelj je dužan obavijestiti sve suvlasnike o preuzimanju prava i obveza predstavnika suvlasnika i imenovanju osobe prinudnog predstavnika suvlasnika. Prinudni predstavnik suvlasnika ima sva prava i obveze predstavnika suvlasnika te ostvaraje pravo na novčanu naknadu za svoj rad.

UPRAVLJANJE ZGRADOM

Obveza povjeravanja upravljanja zgradom

Suvlasnici zgrade, odnosno dijela zgrade obvezni su poslove upravljanja zgradom povjeriti upravitelju zgrade. Investitor novo izgrađene zgrade obvezan je poslove upravljanja zgradom povjeriti upravitelju zgrade u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti uporabne dozvole, osim u slučajevima kada nakon izgradnje investitor ostane jedini vlasnik.  

Ugovor o upravljanju zgradom

Poslovi upravljanja zgradom povjeravaju se upravitelju zgrade ugovorom o upravljanju zgradom (u daljnjem tekstu: ugovor o upravljanju) kojega suvlasnici zgrade u pisanom obliku, zastupani po predstavniku suvlasnika, sklapaju s upraviteljem zgrade. Ugovorom o upravljanju utvrđuje se naknada upravitelja zgrade, način upravljanja i održavanja zgrade, te način prikupljanja zajedničke pričuve.

 Upravitelj zgrade

Upravitelj zgrade može biti pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje djelatnosti upravljanja nekretninama. Upravitelj zgrade upravlja zgradom u ime i za račun suvlasnika u granicama ovlasti propisanih ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuju vlasništvo i druga stvarna te utvrđenih međuvlasničkim ugovorom i ugovorom o upravljanju.

Upravitelj zgrade zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem zgradom u postupcima pred javnopravnim tijelima, ako ugovorom o upravljanju nije drukčije određeno. Upravitelj zgrade raspolaže sredstvima zajedničke pričuve prema godišnjem programu održavanja zajedničkih dijelova zgrade, višegodišnjem programu održavanja zgrade, međuvlasničkom ugovoru i ugovoru o upravljanju zgrade te odluci suvlasnika.

Prinudni upravitelj zgrade

U zgradama u kojima suvlasnici nisu izabrali upravitelja zgrade na način propisan ovim Zakonom, općinski načelnik odnosno gradonačelnik jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi zgrada (u daljnjem tekstu: JLS) obvezan je u roku od šest mjeseci od saznanja rješenjem imenovati prinudnog upravitelja zgrade. Za prinudnog upravitelja zgrade može se imenovati samo osoba koja ispunjava uvjete za upravitelja zgrade.

Prinudni upravitelj zgrade  upravlja zgradom s pravima i obvezama upravitelja do preuzimanja zgrade na upravljanje od strane novog upravitelja zgrade. Protiv rješenja JLS se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred mjesno nadležnim upravnim sudom. Prijedlog za imenovanje prinudnog upravitelja  može JLS-u podnijeti svaki suvlasnik ili upravitelj kojem je prestao ugovor o upravljanju, ali samo ako suvlasnici do dana prestanka ugovora nisu imenovali novog upravitelja.

Prava i obveze upravitelja zgrade

Upravitelj zgrade u obavljanju svoje djelatnosti ima sljedeća prava i obveze:

a. otvoriti i voditi poseban račun, podračun ili račun posebne namjene, te osigurati vođenje poslovanja svake nekretnine odvojeno od računa upravitelja

b. osigurati poduzimanje aktivnosti radi redovitog održavanja i nužnih popravaka u skladu s godišnjim programom održavanja zajedničkih dijelova zgrade, odnosno kada je to u skladu s propisima

c. osigurati poduzimanje aktivnosti radi redovitog održavanja i hitnih popravaka kada je to potrebno

d. osigurati poduzimanje aktivnosti radi investicijskog održavanja u skladu s višegodišnjim programom održavanja zgrade

e. osigurati poduzimanje aktivnosti u posebnom dijelu zgrade radi otklanjanja uzroka štete ili umanjenja svojstva zajedničkog dijela zgrade ili drugog posebnog dijela zgrade, na trošak vlasnika posebnog dijela, ako vlasnik posebnog dijela isti ne otkloni sam u roku od 15 dana od dana primitka poziva upravitelja zgrade

f. osigurati mogućnost poduzimanja aktivnosti radi hitnih popravaka svaki dan u godini tijekom 24 sata

g. osigurati hitni popravak najkasnije u roku od tri sata od prijave potrebe popravka, odnosno čim to okolnosti na koje upravitelj nema utjecaja dopuste

h. osigurati provedbu redovitih pregleda i izvanrednih pregleda zgrade u skladu s propisima o gradnji na kojima sudjeluju upravitelj zgrade i predstavnik suvlasnika

i. predložiti iznos primjerene zajedničke pričuve

j. ažurno voditi evidenciju suvlasnika, odnosno vlasnika posebnih dijelova zgrade

k. raspoređivati na suvlasnike i naplaćivati troškove zajedničke pričuve i druge zajedničke troškove nekretnine (zajednička potrošnja struje, vode, čišćenje zgrade i dr.) koji se plaćaju iz zajedničke pričuve

l. poduzeti potrebne aktivnosti radi ovrhe dospjelih, a neplaćenih obroka zajedničke pričuve i drugih zajedničkih troškova nekretnine koje plaćaju suvlasnici nakon što nisu plaćena šest obroka

m. redovno podmirivati zajedničke troškove zgrade prema trećima sredstvima zajedničke pričuve

n. izraditi prijedlog godišnjeg programa održavanja zajedničkih dijelova zgrade, u skladu s višegodišnjim programom održavanja zgrade,  obvezama iz sudskih sporova i u skladu s propisima koji uređuju područje gradnje te ga dostaviti predstavniku suvlasnika najkasnije do 15. studenog tekuće kalendarske godine

o. izraditi prijedlog višegodišnjeg programa održavanja zgrade u skladu s propisima koji uređuju područje gradnje, te ga dostaviti predstavniku suvlasnika najkasnije do 31. prosinca tekuće kalendarske godine

p. pokrenuti sve potrebne postupke pred nadležnim javnopravnim tijelima u svrhu upisa zgrade i njezinih posebnih dijelova u zemljišne knjige i katastar

q. ishoditi zajmove potrebne za financiranje održavanja zgrade u skladu s odlukom suvlasnika

r. sklopiti ugovor o osiguranju u skladu s odlukom suvlasnika

s. u ime i za račun suvlasnika zgrade prijaviti projekt energetske obnove zgrade. odnosno projekt ugradnje sustava grijanja i hlađenja na obnovljive izvore energije te sklopiti ugovore koji su potrebni za provedbu tog projekta,

t. u ime i za račun suvlasnika zgrade prijaviti projekte kojima se doprinosi većoj otpornosti zgrada na požar i potres te sklopiti ugovore koji su potrebni za provedbu tih projekata

u. otvoriti poseban račun za provedbu projekata energetske obnove zgrade, odnosno projekata ugradnje sustava grijanja i hlađenja na obnovljive izvore energije i projekata kojima se doprinosi većoj otpornosti zgrada na požar i potres te sklopiti ugovore koji su potrebni za provedbu tih projekta

v. obavještavati suvlasnike zgrade putem predstavnika suvlasnika o obavljenim poslovima u roku od 30 dana od dana izvršenim poslovima.

w. izraditi i suvlasnicima putem predstavnika suvlasnika dostaviti do veljače tekuće godine godišnji izvještaj za proteklu godinu o upravljanju zgradom koji, uz ostalo, obavezno sadrži pregled pojedinačnih prihoda i rashoda zajedničke pričuve, te podatke o načinu grijanja i potrošnji energenata po stambenoj jedinici.

x. u suradnji s predstavnikom suvlasnika utvrditi i izraditi zapisnik o stanju novčanih sredstava u zajedničkoj pričuvi, dugovima zgrade i potraživanju novčanih sredstava za koja nisu pokrenuti i za koja su pokrenuti sudski postupci

y. na zahtjev suvlasnika dati na uvid i omogućiti kopiranje isprava na kojima se temelji godišnji izvještaj o upravljanju zgradom i druge dokumente vezane uz upravljanje zgradom u roku od 15 dana od dana od kada to suvlasnik zatraži

z. minimalno jednom godišnje pregledati zgradu radi provjere ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine, zbog izrade prijedloga višegodišnjeg i godišnjeg programa održavanja zajedničkih dijelova zgrade

aa. obavljati druge poslove određene ovim Zakonom, zakonom kojim se uređuju vlasništvo i druga stvarna ili ugovorene međuvlasničkim ugovorom ili drugim ugovorima

bb. upisati zabilježbu imenovanja ili opoziva upravitelja u zemljišne knjige  u

cc. dostaviti JLS svaki potpisani ugovor o upravljanju zgradom.

 U slučaju stečaja ili ovrhe protiv upravitelja, sredstva koja su na računu zgrade nisu predmet stečajne mase i na njima se ne može provesti ovrha.

Za radove i druge poslove na održavanju zgrade čija je vrijednosti veća od 2.500,00 eura upravitelj zgrade je obvezan prikupiti najmanje tri neovisne i usporedive ponude.

U slučaju da imate problem sa susjedom, predstavnikom stanara, upraviteljem zgrade ili imate potrebu angažirati odvjetnika radi pravnog savjetovanja ili zastupanja iz područja upravljanja zgradama, slobodno nam se obratite na:

info@odvjetnik-bistrovic.hr

I. UVODNE ODREDBE

Novi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine postavlja temelje za sustav plaća uključujući načela, vrednovanje i ocjenjivanje rada, kao i samu strukturu plaće. Ovaj zakon detaljno definira kriterije i mehanizme za određivanje plaća zaposlenika u državnoj i javnoj službi u Hrvatskoj. U uvodnim odredbama pojašnjen je predmet Zakona, način primjene, osnovni pojmovi te rodna neutralnost izraza, uspostavljajući pravni okvir za pravično i transparentno upravljanje plaćama.

II. NAČELA SUSTAVA PLAĆA

Tri ključna načela sustava plaća obuhvaćaju jednakost plaća, transparentnost i zabranu diskriminacije, osiguravajući pravedno i jednako postupanje prema svim službenicima i namještenicima.

Službenicima i namještenicima isplaćuje se jednaka plaća za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti. Žene i muškarci koji obavljaju jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti u državnoj službi i javnim službama imaju pravo na jednaku plaću.

Podaci o elementima za obračun plaće za radna mjesta u državnoj službi objavljuju se na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Podaci o elementima za obračun plaće za radna mjesta u javnim službama objavljuju se na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za rad.

III. VREDNOVANJE RADNIH MJESTA

Vrednovanje radnih mjesta provodi se kroz standardna mjerila koja uključuju kompetencije, složenost poslova, odgovornost, suradnju, komunikaciju i upravljanje. Time se osigurava da su plaće utvrđene na temelju objektivnih kriterija.

Radna mjesta u državnoj službi i javnim službama vrednuju se primjenom standardnih mjerila za vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta. Standardna mjerila za vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta su:

– kompetencije kao razina formalnog obrazovanja, radno iskustvo i položeni ispiti,

– složenost i raznovrstnost poslova te samostalnost u radu,

– odgovornost za život, zdravlje i sigurnost, te utjecaj na donošenje odluka,

– suradnja s drugim osobama i komunikacija sa strankama,

– razina upravljanja i složenost područja kojim se upravlja,

– posebni uvjeti rada (opasnost za život i zdravlje i nepovoljni radni uvjeti).

Način primjene standardnih mjerila u postupku vrednovanja i klasifikacije radnih mjesta u državnim tijelima i javnim službama utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.

IV. OCJENJIVANJE UČINKOVITOSTI RADA

Učinkovitost rada ocjenjuje se godišnje, a rezultati ocjenjivanja mogu utjecati na promocije i financijske bonuse. Zakon postavlja smjernice za ocjenjivanje, nagrade za izvrsnost i posljedice za nezadovoljavajuće rezultate.

Odluku o ocjeni učinkovitosti rada službenika i namještenika donosi čelnik državnog tijela ili čelnik javne službe odnosno osoba koju oni ovlaste. Čelnika ocjenjuje čelnik tijela koje ga je imenovalo na dužnost.

Državnom službeniku i namješteniku koji je ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« prestaje državna služba u skladu s propisima o državnim službenicima.

Službeniku i namješteniku u javnoj službi koji je ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« prestaje služba redovitim otkazom u skladu s općim propisom o radu.

Postupak, kriterije i način ocjenjivanja učinkovitosti rada propisuje Vlada RH posebnom uredbom. Prijedlog te uredbe dostavljaju se na mišljenje reprezentativnim sindikatima.

Za pojedine javne službe se donose posebni pravilinici radi utvrđivanja posebnih kriterija za ocjenjivanje učinkovitosti rada, jednako kao što se donosi poseban pravilnik za ocjenu učinkovitosti rada policijskih službenika. Ovi pravilnici se također dostavljaju na mišljenje reprezentativnim sindikatima.

V. PLAĆA I DODACI NA PLAĆU

Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka, koji mogu uključivati dodatke za radni staž, učinkovitost, izvanredne radne uvjete i posebne uvjete rada. Također su detaljno objašnjene metode obračuna i isplate plaće.

Osnovna plaća je plaća koju službenik i namještenik ostvaruje za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređen ili za koje je sklopio ugovor o radu za redovan rad u punom radnom vremenu za razdoblje od jednog mjeseca. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta za obračun plaće radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen ili za koje je sklopio ugovor o radu i osnovice za obračun plaće. Ako službenik i namještenik radi u nepunom radnom vremenu, pripada mu plaća razmjerno radnom vremenu na koje je zaposlen.

Osnovica za obračun plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom. Ako se kolektivnim ugovorom ne ugovori visina osnovice do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za iduću godinu, utvrdit će je odlukom Vlada RH, u kojem slučaju osnovica ne može biti niža od zadnje ugovorene osnovice.

Koeficijenti za obračun plaće radnih mjesta u državnoj službi i javnim službama utvrđuju se na temelju provedenog vrednovanja radnih mjesta primjenom standardnih mjerila za vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta propisanih ovim Zakonom.

Koeficijent za obračun plaće radnog mjesta utvrđuje se u okviru raspona koeficijenata platnog razreda u koje je razvrstano radno mjesto.

Nazive radnih mjesta, uvjete za raspored, klasifikaciju radnih mjesta i pripadajući platni razred te koeficijente za obračun place utvrđuje Vlada RH posebnim uredbama, zasebno za državne službe i javne službe. O donošenju uredbe nužno je provesti savjetovanje s reprezentativnim sindikatima.

Cijena sata rada izračunava se dijeljenjem osnovne plaće službenika i namještenika uvećane za dodatak za radni staž s mjesečnim fondom sati.

Dodaci na osnovnu plaću su:

1. dodatak za radni staž

2. dodatak za učinkovitost rada

3. dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini

4. dodatak za policijsko zvanje

5. dodatak za rad u izvanrednim radnim okolnostima

6. dodaci za posebne oblike organizacije rada.

Dodatak na plaću za učinkovitost rada isplaćuje se službeniku i namješteniku na temelju ocjena njegove učinkovitosti rada. Visina dodatka na plaću određuje se prema ukupnom broju bodova ostvarenih na temelju ocjena učinkovitosti rada.

VI. PLATNA LJESTVICA I PLATNI RAZREDI

Platnu ljestvicu čini 16 platnih razreda.

Koeficijenti za obračun plaće u platnoj ljestvici određuju se u rasponu od 1,00 do 8,00.

Rasponi koeficijenata u platnim razredima u okviru jedinstvene platne ljestvice za državna tijela i javne službe utvrđuju se uredbom Vlade na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

Radna mjesta službenika i namještenika razvrstavaju se u platne razrede na temelju vrednovanja radnih mjesta primjenom standardnih mjerila za vrednovanje i klasifikaciju.

Radna mjesta u javnim službama razvrstavaju se u platne razrede posebnom uredbom koju donosi Vlada RH.

VII. PROMICANJE U PLAĆI NA TEMELJU OCJENE UČINKOVITOSTI RADA

Službenik i namještenik se promiče u plaći stjecanjem prava na dodatak na plaću za učinkovitost rada. Službenik i namještenik stječe pravo na dodatak na plaću kada na temelju ocjena učinkovitosti rada ostvari potreban broj bodova.

Službenik i namještenik tijekom službe odnosno radnog odnosa zadržava ostvareni broj bodova na temelju ocjene učinkovitosti rada, neovisno o promjeni radnog mjesta i promjeni državnog tijela ili javne službe u kojoj je zaposlen.

Tijekom jedne kalendarske godine najviše 5% od ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika državnog tijela ili javne službe može dobiti ocjenu »izvrstan«. Tijekom jedne kalendarske godine najviše 15 % od ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika državnog tijela ili javne službe može dobiti ocjenu »naročito uspješan«.

VIII. NAGRAĐIVANJE SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA ZA OSTVARENE RADNE REZULTATE

Službenik i namještenik može ostvariti pravo na jednokratnu novčanu nagradu za radne rezultate (bonus) koje je ostvario tijekom jedne kalendarske godine. Pravo na novčanu nagradu ostvaruje službenik i namještenik koji je svojim radom tijekom kalendarske godine postigao iznimne rezultate.

Kriterije za dodjelu novčane nagrade utvrđuje pravilnikom čelnik državnog tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije u državnom proračunu za službenike i namještenike državnih tijela odnosno javnih službi iz svog razdjela.

Novčana nagrada ne može iznositi više od neoporezivog iznosa novčane nagrade za radne rezultate prema poreznim propisima. Sredstva za isplatu nagrade osiguravaju se u državnom proračunu, na posebnoj stavci u financijskom planu proračunskog korisnika.

Sredstva za isplatu novčanih nagrada mogu iznositi do najviše 0,2 % ukupno izvršenih rashoda za plaće za redovan rad službenika i namještenika u prethodnoj godini u okviru svih izvora financiranja pojedinog državnog tijela odnosno javne službe. Popis nagrađenih službenika i namještenika javno se objavljuje na mrežnim stranicama državnog tijela ili javne službe, u skladu s propisom o tajnosti podataka.

IX. PRAĆENJE I UNAPRJEĐENJE SUSTAVA PLAĆA U DRŽAVNOJ SLUŽBI I JAVNIM SLUŽBAMA

Ustanovljeno je Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća, koje ima ulogu u kontinuiranom poboljšanju i prilagodbi sustava plaća.

X. NADZOR NAD PROVEDBOM ZAKONA

Postavljene su smjernice za nadzor i osiguravanje usklađenosti sa zakonom, što uključuje nadležnosti i postupke za rješavanje mogućih nepravilnosti. Nadzor nad provedbom zakona u državnim tijelima provodi tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose. Nadzor nad provedbom zakona u javnim službama provodi tijelo državne uprave nadležno za pojedinu javnu službu.

XI. PREVOĐENJE RADNIH MJESTA

Uredbom Vlade RH propisano je prevođenje dotadašnjih naziva radnih mjesta u državnoj službi u nove nazive radnih mjesta na način da se uz nazive radnih mjesta utvrđene dotadašnjim propisima navedu novi nazivi radnih mjesta s pripadajućim platnim razredom i koeficijentom za obračun plaće.

U razdoblju od dana stupanja na snagu uredbe Vlade RH do rasporeda državnih službenika i namještenika u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela primjenjivat će se odredbe navedene uredbe o prevođenju dotadašnjih naziva radnih mjesta u nove nazive radnih mjesta državnih službenika i namještenika.

Stupanjem na snagu uredbe Vlade RH smatrat će se da su dotadašnji nazivi radnih mjesta u pravilnicima o unutarnjem redu izmijenjeni u nove nazive radnih mjesta u skladu s prevođenjem utvrđenim navedenom uredbom.

U roku od 30 dana od stupanja na snagu uredbe državno tijelo obavijestit će pisanim putem službenike i namještenike o prevođenju dotadašnjeg naziva radnog mjesta na koje su raspoređeni i novom koeficijentu za obračun plaće.

Državni službenik i namještenik koji smatra da mu je pogrešno utvrđeno prevođenje naziva radnog mjesta i novi koeficijent za obračun plaće ima pravo zatražiti ispravak u roku od tri dana od dana primitka obavijesti. Ako čelnik državnog tijela utvrdi da je zahtjev osnovan, obavijestit će službenika i namještenika pisanim putem o prihvaćanju njegova zahtjeva, a ako utvrdi da zahtjev nije osnovan, dužan je u upravnom postupku donijeti rješenje o utvrđivanju novog naziva radnog mjesta i koeficijenta za obračun plaće.

U javnim službama će se stupanjem na snagu uredbe Vlade RH smatrati se da su dotadašnji nazivi radnih mjesta u općem aktu kojim se utvrđuje sistematizacija radnih mjesta u javnoj službi izmijenjeni u nove nazive radnih mjesta u skladu s prevođenjem utvrđenim u toj uredbi.

Čelnik javne službe dužan je u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu uredbe Vlade RH službenicima i namještenicima ponuditi izmjenu ugovora o radu. Na ponudu izmjene ugovora o radu zatečenim službenicima i namještenicima u javnim službama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa o radu. Službenik i namještenik u javnoj službi koji smatra da mu je pogrešno utvrđeno prevođenje naziva radnog mjesta i novi koeficijent za obračun plaće ima pravo zatražiti ispravak. Ako čelnik javne službe utvrdi da je zahtjev osnovan, obavijestit će službenika i namještenika pisanim putem o prihvaćanju njegova zahtjeva, a ako utvrdi da zahtjev nije osnovan, dužan je donijeti odluku o odbijanju zahtjeva, a službenik i namještenik može tražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom sukladno općem propisu o radu.

Ako Vam treba odvjetnik ili pravna pomoć u postupku prevođenja radnog mjesta slobodno nam se javite na:

info@odvjetnik-bistrovic.hr

Pravo građenja jedno je od temeljnih instituta tzv. stvarnog prava (prava koje uređuje odnose na nekretninama i pokretninama – stvarima) koje omogućava nositelju tog prava da na tuđem zemljištu gradi, bude posjednik i vlasnik izgrađene zgrade. U hrvatskom pravnom sustavu, ovo pravo detaljno je regulirano Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Ovaj članak će se baviti pravnim okvirom prava građenja, naglašavajući njegovu definiciju, način uspostave, trajanje, razlike u odnosu na vlasništvo nad nekretninom, načine prestanka te prednosti u odnosu na prodaju nekretnine.

Definicija i elementi prava građenja

Pravo građenja definira se kao ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svoga nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti. Pravo građenja omogućuje gradnju i posjedovanje zgrada ili drugih građevina na tuđem zemljištu. Pravo građenja je u pravnom pogledu izjednačeno s nekretninom. Sadržaj ovog prava uključuje mogućnost izgradnje, preinaku postojećih struktura, kao i nositelja i prometnost prava. Zgrada koja je izgrađena, ili koja bude izgrađena, na zemljištu koje je opterećeno pravom građenja pripadnost je toga prava, kao da je ono zemljište. Pravo građenja je neodvojivo od zemljišta na kojem je uspostavljeno.

Pravo građenja se može prodati ili prenijeti na treće osobe, isto kao nekretnine, osim ako je ugovorom drukčije određeno. Pravo građenja se može opteretiti i hipotekom, tako da bi banka trebala na pravo građenja gledati kao na odvojenu nekretninu, a financiranje izgradnje zgrade na pravo građenja moguće je osigurati putem hipotekarnim kreditom.

Naknada za pravo građenja

Tko je nositelj prava građenja taj je i vlasnik zgrade koja je pripadnost toga njegova prava, a glede zemljišta koje je opterećeno pravom građenja ima ovlasti i dužnosti plodouživatelja; svaka tome suprotna odredba je ništetna i nevažeća. Dakle, ugovorom nije moguće ugovoriti drukčije.

Nositelj prava građenja dužan je vlasniku zemljišta plaćati mjesečnu naknadu za zemljište u iznosu prosječne zakupnine za takvo zemljište, ako nije što drugo određeno. S druge strane, naknada je moguće drukčije ugovoriti, kao npr. fiksnu jednokratnu naknadu, godišnju naknadu ili bez naknade. Glede ugovaranja naknade primjenjuje se sloboda ugovaranja.

Uspostava (osnivanje) prava građenja

Pravo građenja može se uspostaviti na temelju pravnog posla (ugovorom) ili odlukom suda. Važno je naglasiti da se za valjanost ugovora o uspostavi prava građenja obvezno zahtijeva upis u zemljišne knjige, čime se osigurava javnost i pravna sigurnost ovog prava​​.

Ugovor o pravu građenja mora nužno sadržavati zemljišnoknjižne oznake zemljišta na kojoj se osniva pravo građenja, opis zgrade i gabarita zgrade koja se namjerava graditi, namjenu zgrade, odredbe o naknadi za pravo građenja, rok trajanja prava građenja, prestanak prava građenja i naknadu za zgardu, te sve druge poslovne dogovore ovisno o konkretnom projektu i poslovnom planu.

Pravo građenja osniva se dvostrukim upisom toga prava u zemljišnu knjigu, i to njegovim upisom kao tereta na zemljištu koje opterećuje te njegovim upisom kao posebnoga zemljišnoknjižnoga tijela u za to novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku.

Upis prava građenja u zemljišnu knjigu kao tereta na zemljištu koje opterećuje moguć je samo na temelju pisanoga očitovanja volje njegova vlasnika da time optereti svoje zemljište; ali ako bi pravo građenja štetilo već upisanim ograničenim stvarnim pravima na zemljištu koje bi se opteretilo pravom građenja, ono se može upisati samo s pristankom ovlaštenika tih prava.

Zgrada, bude li izgrađena, upisat će se kao da je izgrađena na pravu građenja. U vlasnički list novoga uloška upisat će se nositelj prava građenja, i to će se, ako vlasnik zemljišta nije drukčije odredio, vlasnik upisati kao nositelj toga prava.

Trajanje i prestanak prava građenja

Pravo građenja može se uspostaviti na određeno vrijeme, međutim zakonom nije određen najdulji rok trajanja prava građenja. Nakon isteka tog roka, pravo građenja moglo bi se obnoviti novim ugovorom o osnivanju prava građenja, u protivnom se briše i zemljište opet postaje isključivo vlasništvo vlasnika zemljišta. Kad prestane, pravo građenja se mora brisati iz zemljišne knjige.

Pravo građenja može prestati i ukidanjem. Ne bude li na pravu građenja izgrađena zgrada u roku od dvadeset godina od osnutka toga prava, vlasnik opterećene nekretnine može zahtijevati da se ono ukine; ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine, bez obzira na pravni temelj na kojem je pravo građenja bilo osnovano.

Pravo građenja na kojem je bila izgrađena zgrada, ali je srušena do te mjere da se ne može rabiti za svrhu kojoj je bila namijenjena, prestat će ukinućem kao da zgrada i nije bila izgrađena, ako nije u roku od šest godina ponovno izgrađeno barem u mjeri koliko je najnužnije da služi svojoj prijašnjoj glavnoj namjeni.

Posljedice prestanka

S prestankom prava građenja postaje pripadnost zemljišta ono što je pravom građenja bilo od zemljišta pravno odvojeno. Na odnos vlasnika zemljišta i osobe kojoj je prestalo pravo građenja na odgovarajući će se način primjenjivati pravila po kojima se prosuđuju odnosi nakon prestanka prava plodouživanja, ako nije što posebno određeno.

Vlasnik je dužan osobi kojoj je prestalo pravo građenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nekretnina u prometu vrjednija s tom zgradom nego bez nje. U svakom slučaju se preporuča da ugovorom detaljno razrade pravila o isplati naknade za zgradu po prestanku prava građenja, kao i za slučaj raskida ugovora. U nekim ugovorima ugovara se npr. obveza uklanjanja zgrade, zatim da zgrada bez naknade prelazi na vlasnika zemljišta, kao i obvezu da vještak procjeni vrijednost zemljišta sa i bez zgrade, pa da vlasnik zemljišta isplati razliku u vrijednosti kao naknadu za zgradu.

Razlika između prava građenja i vlasništva nad nekretninom

Glavna razlika između prava građenja i vlasništva nad nekretninom leži u tome što pravo građenja omogućava posjedovanje i korištenje zgrada na tuđem zemljištu, dok vlasništvo nad nekretninom uključuje pravo na zemljište i sve što je s njim trajno spojeno. Pravo građenja predstavlja ograničeno stvarno pravo u odnosu na puno pravo vlasništva​​.

Prednosti prava građenja u odnosu na prodaju nekretnine

Pravo građenja nudi fleksibilnost i financijsku isplativost u situacijama gdje je izgradnja na tuđem zemljištu povoljnija opcija. Osim toga, omogućava iskorištavanje zemljišta bez potrebe za njegovom punom akvizicijom, što može biti korisno u slučajevima kada je kupnja zemljišta financijski neisplativa​​.

Zaključak

Pravo građenja predstavlja važan instrument u pravnom prometu nekretnina, omogućavajući iskorištavanje zemljišta uz očuvanje vlasničkih prava nad istim.

Ako trebate odvjetnika za pravno savjetovanje ili izradu ugovora o osnivanju prava građenja, slobodno nam se obratite na:

info@odvjetnik-bistrovic.hr

Redovit postupak zatvaranje firme je likvidacija, a koji postupak je prilično složen i dugotrajan, te često stvara frustracije poduzetnicima zbog gomile dokumenata koju je potrebno prikupiti.Alternativa tome je tzv. prestanak društva po skraćenom postupku, a koji postupaj je uveden u Zakona o trgovačkim društvima kako bi se poduzetnicima olakšalo zatvaranje poslovanja i postupak brisanja firme iz sudskog registra.

Prestanak društva po skraćenom postupku

Prestanak društva po skraćenom postupku reguliran je člankom 472.a Zakona o trgovačkim društvima, koji propisuje sljedeće:

Društvo može prestati po skraćenom postupku bez likvidacije ako svi njegovi članovi suglasno donesu odluku o takvom prestanku društva. U odluci o prestanku, osim izričitog navoda da društvo prestaje po skraćenom postupku bez likvidacije, moraju se navesti sljedeći podaci: tvrtka, sjedište, osobni identifikacijski broj i matični broj subjekta društva koje prestaje, ukupni broj članova društva, uz navođenje imena i prezimena, prebivališta.

Svi članovi društva dužni su dati i izjavu:

  • da društvo nema nepodmirenih obveza prema radnicima i bivšim radnicima društva niti drugih nepodmirenih obveza po osnovi radnog odnosa radnika i bivših radnika,
  • da društvo nema spornih ni nespornih, dospjelih ni nedospjelih obveza prema drugim vjerovnicima te
  • da se svaki član obvezuje podmiriti, solidarno sa svim ostalim članovima društva, sve preostale obveze društva, pokaže li se naknadno da one postoje.

Društvo mora bez odgađanja objaviti na internetskoj stranici sudskog registra i u glasilu društva, ako ga ono ima, odluku o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije i izjavu da nema dugovanja.

Prijava prestanka društva

Prestanak društva zbog odluke članova o prestanku po skraćenom postupku bez likvidacije mora se bez odgađanja prijaviti registarskom sudu radi upisa u sudski registar. Ako su ispunjene pretpostavke za upis, registarski sud će donijeti rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije.

Pravo na prigovor

Protiv rješenja o prestanku društva po skraćenom postupku prigovor mogu izjaviti članovi društva, vjerovnici društva ili državna tijela u roku od 30 dana od dana njegove objave. O prigovoru odlučuje registarski sud koji je donio rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku. Ako sud utvrdi da je prigovor osnovan ili da postoji mogućnost da se oštete vjerovnici ili članovi društva, ukinut će rješenje o prestanku društva bez likvidacije i o tome obavijestiti društvo, koje mora nastaviti postupak likvidacije.

Brisanje društva iz registra

Ako protiv rješenja o prestanku društva bez likvidacije nije podnesen prigovor ili sud odbaci ili odbije podneseni prigovor, registarski sud će donijeti rješenje o brisanju društva iz sudskog registra i objaviti ga na internetskoj stranici sudskog registra.

Odgovornost članova društva

Nakon brisanja društva iz sudskog registra za obveze društva koje je prestalo u skraćenom postupku bez likvidacije odgovaraju članovi društva solidarno cijelom svojom imovinom. Vjerovnici mogu tražbine koje su imali prema društvu ostvariti prema članovima društva u roku od dvije godine od dana objave brisanja društva iz sudskog registra. Član društva koji vjerovniku podmiri tražbinu ima pravo zahtijevati od svakog člana da mu naknadi dio koji na njega otpada. Nije li drukčije ugovoreno, dio koji otpada na pojedinog člana društva određuje se razmjerno sudjelovanju njegova poslovnog udjela u temeljnom kapitalu društva.

Čuvanje poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije

Poslovne knjige i dokumentaciju društva članovi su dužni čuvati u rokovima određenim posebnim propisima ili povjeriti na čuvanje osobi koja pruža usluge pohrane poslovne dokumentacije u skladu s pravilima kojima se uređuje postupanje s arhivskim gradivom i arhivama. Poslovne knjige i dokumentaciju može se pohraniti i u elektroničkom obliku. U sudski registar upisat će se kod koga su i gdje pohranjene poslovne knjige i dokumentacija društva. Naknada za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i dokumentacije društva podmiruje se na teret društva prije njegova brisanja, a ne može prelaziti opravdane troškove digitalizacije poslovnih knjiga i dokumentacije društva, izrade njihova popisa te njihova sigurnog čuvanja i zaštite u elektroničkom obliku.

Sud će dioničarima i vjerovnicima društva, a i drugim osobama koje učine vjerojatnim da za to imaju opravdani interes, odobriti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju iz prethodnoga stavka ovoga članka. Za uvid u pohranjene poslovne knjige i dokumentaciju društva te izradu njihovih preslika plaća se naknada koja ne može biti viša od naknade koja se plaća za uvid i izradu preslika arhivske građe pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu.

Podnošenje financijskih izvješća na FINA-u

Direktor prestalog društva mora na FINA-u predati godišnje financijsko izvješće do 30.4. tekuće godine za prethodnu godinu u kojoj je prestalo poslovati, ili zajedno s godišnjim financijskim izvješćem za javnu objavu koje se treba predati u roku 6 mjeseci od prestanka poslovanja. Društvo u trenutku prestanka ne smije imati imovinu, što znači da sva imovina mora biti prodana, te isto mora biti usklađeno u poslovnim knjigama.

Prednosti prestanka društva po skraćenom postupku za poduzetnike uključuju:

  • Brzina i učinkovitost: Skraćeni postupak omogućuje brži prestanak društva bez prolaska kroz dugotrajnu i složenu proceduru likvidacije.
  • Manji troškovi: Budući da se izbjegava proces likvidacije, troškovi povezani s prestankom društva su znatno niži.
  • Jednostavnost: Postupak je jednostavniji jer zahtijeva manje proceduralnih koraka i manje birokracije.
  • Izravna odluka članova: Prestanak društva ovisi isključivo o suglasnosti svih članova, što pojednostavljuje donošenje odluka unutar društva.

Ovaj postupak je posebno pogodan za društva koja mogu postići jednoglasni dogovor među članovima i koja žele na brz i efikasan način okončati svoje poslovanje bez dodatnih obveza koje proizlaze iz procesa likvidacije.

Za pravno savjetovanje o postupku i mogućnostima prestanka društva možete nam se obratiti na:

info@odvjetnik-bistrovic.hr