siječanj 01, 2024
Plaća predstavlja osnovno pravo zaposlenika, odraz je vrijednosti rada i ključan faktor za zadovoljstvo i motivaciju na radnom mjestu. U ovom članku bavit ćemo se pregledom osnovnih elemenata plaće i naknade plaće, sukladno člancima 90. do 97. Zakona o radu. Proučavanje ove tematike omogućit će bolje razumijevanje kompleksnosti i važnosti regulative plaća u radnom odnosu.
Osnovni elementi plaće
Plaća je zakonski definirana kao primitak radnika koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu.
Plaća se može sastajati od sljedećih elemenata:
- Osnovna plaća: osnova za izračun plaće koja je u pravilu fiksna i određena ugovorom o radu.
- Dodaci: dodaci su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa. To može biti kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovora o radu. Dodaci se određuju razmjerno odrađenim radnim satima pod određenim uvjetima (otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom i sl.). Dodaci mogu biti neovisni o efektivnom radu (uvećanje za navršene godine radnoga staža i sl.), ili ovisno o ostvarenim rezultatima poslovanja i radnoj uspješnosti (stimulacija i sl.)
- Ostali primici: su primici radnika koje poslodavac radniku isplaćuje u novcu ili naravi na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu.
Pod plaćom se uvijek smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (tzv. Bruto 1 plaća). Ukupan trošak plaće (tzv. Bruto 2 plaća) je trošak bruto 1 plaće uvećan za trošak javnih davanja na plaću u skladu s propisima o porezima i doprinosima.
Način određivanja plaće
Plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u brutoiznosu.
Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu. Poslodavac koji nije u obvezi donošenja pravilnika ili pravilnikom o radu osnove i mjerila nije utvrdio, dužan ih je ugovoriti ugovorom o radu. Bitno je za naglasiti da osnove i mjerila za isplatu plaće radnika ne mogu biti poslovna tajna.
Jednakost plaća muškaraca i žena
Poslodavac je dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti.
Rad jednake vrijednosti obavljaju dvije osobe različitog spola ako je rad koji jedna od njih obavlja jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga. U obzir se uzhima kvalifikaciju stečenu određenom razinom obrazovanja i narav posla određenu prema objektivnim kriterijima. Npr. to mogu biti potrebna znanja, vještine, odgovornost i samostalnost te radni uvjeti.
Isplata plaće
Plaća, naknada plaće i ostali primici u novcu obračunavaju se i isplaćuju na bankovni račun. Javna davanja iz plaće i na plaću uplaćuju se u skladu s propisima o porezima i doprinosima. Iznimno, ostali primici i primici na temelju radnog odnosa mogu se isplatiti u gotovini.
Obračun plaće
Poslodavac je dužan, najkasnije 15 dana radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti:
- 1. obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće,
- 2. obračun iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju.
Gore navedeni obračuni plaća su ovršne isprave, što znači da radnik može poslodavca ovršiti putem Financijske agencije ili suda.
Pravo na povećanu plaću
Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom radnik ima pravo na povećanu plaću. Povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50%.
Otežani uvjeti rada su uvjeti rada za koje su procjenom rizika na radu kod poslodavca utvrđene opasnosti, štetnosti i napori koji bi mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.
Ako povećanje plaće nije posebno regulirano, onda radnik ima pravo na tzv. primjerenu plaću. Pod primjerenim povećanjem plaće smatra se povećanje koje se redovito isplaćuje za takav rad. Ako ga nije moguće utvrditi, radnik ostvaruje pravo na povećanje koje odredi sud prema okolnostima slučaja.
Naknada plaće
Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga radnik ima pravo na naknadu plaće.
Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.
Radnik koji odbije raditi zbog neprovedenih propisanih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ima pravo na naknadu plaće za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to vrijeme ne obavlja druge odgovarajuće poslove.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca. Moguće je propisati višu naknadu plaće. Ako radnik u prethodna tri mjeseca nije ostvario plaću, visina se određuje u odnosu na onu plaću koju bi ostvario da je radio.
Zabrana prijeboja
Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće. Radnik ne može takvu suglasnost dati prije nastanka potraživanja. Dakle, radnik mora izdati pisanu suglasnost nakon što mu je dospjela plaća. Iznimka od toga bi bila situacija kad poslodavac ima ovršnu ispravu protiv radnika i blokira mu račun, u kojem slučaju će se radniku prisilno ustegnuti određeni iznos po osnovi ovrhe.
Za plaće privatnog sektora mjerodavan zakon je Zakon o radu. Za javne i državne službe mjerodavan je poseban zakon, o kojem više možete pročitati ovdje.
Ovaj članak je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Za profesionalnu pravnu pomoć, savjetuje se angažman stručnjaka iz područja radnog prava.
Ako tražite odvjetnika za radno pravo, slobodno nam se obratite na:
