lipanj 06, 2020
Godišnji odmor je jedno od najčešćih pitanja iz područja radnog prava. S godišnjim odmorom su često povezani razni problemi i nejasnoće, kako glede pitanja kad će se koristiti, tako i u slučajevima prestanka ugovora o radu. U svakom slučaju dobro je znati sljedeće.
1. Puni godišnji odmor
Pravo na godišnji odmor stječe se nakon 6 mjeseci neprekidnog radnog odnosa u pojedinoj kalendarskoj godini. Primjerice, ako je radnik zaposlen 1. svibnja 2020. godine, poslodavac će tom radniku za 2020. godinu morati omogućiti puni godišnji odmor pod uvjetom da radni odnos traje barem do isteka 1. studenog 2020. godine. Dakle, puni godišnji odmor je moguće ostvariti iako je radni odnos u toj kalendarskoj godini trajao značajno manje od godinu dana. Minimalan puni godišnji odmor za jednu godinu iznosi 4 tjedna. Preračunato u dane, ako radite 5 dana tjedno onda imate 20 dana godišnjeg odmora. Ako radite 6 dana tjedno, onda imate 24 dana godišnjeg odmora.
2. Razmjerni godišnji odmor
Pravo na razmjerni godišnji odmor se stječe u situacijama kad radnik u pojedinoj kalendarskoj godini nema 6 mjeseci neprekidnog radnog odnosa. Primjerice ako je radnik zaposlen 1. studenog 2020. godine te nastavi raditi do 1. svibnja 2021, taj radnik neće imati pravo na puni godišnji odmor iako je radio neprekidno više od 6 mjeseci. Ovo jer se ovdje radi o dvije različite kalendarske godine, pa će takav radnik imati pravo na razmjerni godišnji odmor u trajanju od 2/12 punog godišnjeg odmora za 2020. godinu te 5/12 za 2021. godinu.
3. Naknada za neiskorišteni g.o.
U određenim slučajevima radni odnos prestaje prije nego što je radnik uspio iskoristiti sve preostale dane godišnjeg odmora. Prema Zakonu o radu, u takvim slučajevima poslodavac radniku mora isplatiti naknadu za svaki dan neiskorištenog odmora. Pri tome je potrebno znati da otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora za slučaj da je radnik tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada. Prema tome, u praksi se često događaju dvije situacije. Prvo, u slučaju otkaza radnik će svoj neiskorišteni godišnji odmor potrošiti tijekom otkaznog roka. Drugo, radnik i poslodavac sklapaju sporazum o prestanku radnog odnosa temeljem kojeg radni odnos prestaje odmah bez otkaznog roka. U tom slučaju poslodavac radniku isplaćuje naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
4. Raspored korištenja g.o.
Svaki poslodavac je dužan najkasnije do 30. lipnja tekuće godine objaviti raspored godišnjeg odmora. Svaki radnik mora biti obaviješten o vremenu i trajanju godišnjeg odmora najmanje 15 dana unaprijed. Ako bi poslodavac tako propustio postupiti, riskira počinjenje teškog prekršaja s velikom novčanom kaznom. Prilikom određivanja godišnjeg odmora, poslodavac mora uzeti u obzir i vrijeme kad radnik može uzeti odmor (npr. radnikove obiteljske prilike). Određivanje godišnjeg odmora nije sasvim jednostrano pravo poslodavca. U svakom slučaju određivanja godišnjeg odmora je potrebno slijediti opisanu zakonsku proceduru.
Ako se godišnji odmor koristi u dijelovima u tekućoj kalendarskoj godini se mora iskoristiti najmanje dva tjedna neprekidno, osim u slučaju drukčijeg pisanog dogovora. Tzv. stari godišnji odmor mora se iskoristiti do 30. lipnja sljedeće godine. Ako to radnik ne bi učinio iako mu je poslodavac omogućio korištenje takvog odmora, radnik zauvijek gubi to pravo.
5. Koji propis se primjenjuje?
Godišnji odmori su regulirani Zakonom o radu kao tzv. općim propisom za radno pravo. Međutim, kod mnogih poslodavca postoje i posebna pravila o godišnjem odmoru sadržana u ugovorima o radu, pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru.
Ako je godišnji odmor reguliran s više različitih propisa, često se postavlja pitanje koji propis je mjerodavan. U radnom pravu vrijedi načelo da se na radnika uvijek primjenjuje tzv. najpovoljnije pravo tj. najpovoljniji propis. To znači da se u odnosu nakonkretno pravo od više mogućih propisa treba primijeniti onaj propis koji to pravo regulira na najpovoljniji način. Kombinacije i primjena više mogućih propisa na pojedino pravo ne bi predstavljale obvezu poslodavca. Takve kombinacije dolazile u obzir pod uvjetom da se poslodavac i radnik tako dogovore.
Ostalo
Radno pravo je vrlo kompleksno područje prava koje sadrži niz propisa koje treba analizirati. Uz sve gore navedeno, u slučaju provjere godišnjeg odmora o radu uvijek je potrebno provjeriti što točno piše u ugovoru o radu, Pravilniku o radu, drugim internim aktima poslodavca te Kolektivnom ugovoru, ako se isti primjenjuje. Također, u svrhu precizne analize svakog pojedinog slučaja i određivanja daljnjih koraka radi zaštite Vaših prava bilo bi uputno savjetovati se s odvjetnikom specijaliziranim za radno pravo.
Ako imate bilo kakvih pitanja vezano za ovaj članak slobodno nam se obratite na:
Informacije iz ovog članka ne predstavljaju pravni savjet u odnosu na određeno pravno pitanje, već općenite pravne informacije objavljene u svrhu informiranja.
