U praksi često uočavamo pojavu da manji poslodavci ugovor o radu tretiraju kao svojevrstan obrazac koji se treba potpisati kako bi se ispunila određena forma i kako bi radnik mogao početi raditi. Kasnije se često ispostavi da zbog nedostataka u ugovoru o radu nastaju problemi, pa i složeni i dugotrajni radno-pravni sporovi. U ovom tekstu nećemo pojašnjavati koje odredbe ugovor o radu mora imati sukladno Zakonu o radu, već dajemo sažetak određenih vrlo bitnih klauzula koje često bivaju zanemarene:
1. Detaljan i funkcionalan opis radnog mjesta
U mnogim ugovorima o radu često vidimo da se radno mjesto sažeto definira sa samo par riječi npr. „prodavač“ ili „skladištar“ i slično, bez detaljnijeg opisa stvarnih poslova koje bi radnik trebao obavljati. To je plodno tlo za nastanak sporova oko toga što zapravo ulazi u opis poslova radnog mjesta. Ako poslodavac nema tzv. sistematizaciju radnih mjesta ili drugi oblik kataloga radnih mjesta u kojem je svako radno mjesto detaljno opisano, preporuča se što detaljnije i preciznije opisati koji sve poslovi ulaze u opis poslova radnog mjesta, te uvijek koristiti formulacije poput „i svi drugi poslovi koji su nužno ili redovito povezani s time“.
2. Tajnost i zaštita podataka
Vrijednost i osjetljivost podataka i informacija se u doba digitalizacije i informatičkih tehnologija značajno povećala, a stupanjem na snagu regulativa poput GDPR-a svaki poslodavac može odgovarati vrlo visokim novčanim kaznama za svako neovlašteno otkrivanje tajnih i neovlaštenih podataka koje je učinio njegov radnik. Pored mjera zaštite podataka koje mora primjenjivati svaki poslodavac (npr. zaštitni software, postavljanje lozinka, kriptiranje i sl. metode zaštite podataka), preporučljivo je da se u ugovoru o radu navedu sva pravila o zaštiti podataka koja radnik mora slijediti, ili da se uputi na odgovarajuće interne akte. Također, propisivanje unaprijed određenih sankcija (npr. ugovornih penala) za povrede ove vrste mogu imati značajne preventivne efekte.
3. Zabrana preotimanja klijenata
Mnoga poduzeća započela su na način da bi zaposlenik nakon određenog vremena provedenog kod starog poslodavca izgradio određenu mrežu poslovnih kontakata, nakon čega daje otkaz, otvara svoju firmu te za sobom povlači određeni broj kupaca, klijenata ili kontakata s prijašnjeg posla. U praksi vidimo relativno mali broj klauzula kojima se poslodavci štite od takvog postupanja njihovih zaposlenika. Takva zaštita se primjerice može postići ugovornom zabranom utakmice na određeno vrijeme, tijekom kojeg perioda se zaposlenik ne može baviti djelatnošću kojom se bavi poslodavac, međutim postoje i brojne druge odredbe i mjere koje poslodavci mogu koristiti u tu svrhu.
4. Regulacija plaća kroz Pravilnik o radu
Plaće naime ne moraju biti izričito ugovorene u ugovoru u radu, već je posebnom ugovornom odredbom moguće ugovoriti da će se radnikova plaća utvrđivati sukladno Pravilniku o radu ili drugom internom aktu poslodavca (npr. Pravilnik o plaćama). Time poslodavac može ostvariti veću razinu kontrole nad troškovima poslovanja, posebno u vrijeme iznenadnih kriza. Takve odredbe trebaju biti vrlo jasno i detaljno ugovorene kako bi se zadržala određena razina ravnopravnosti u radnom odnosu, a preporuča se predvidjeti i mehanizme zaštite radnikovih prava.
5. Povrat troškova ulaganja u obrazovanje
Većini, ako ne i svakom poslodavcu je cilj da ima što kompetentnijeg i obrazovanijeg radnika. Kako bi se taj cilj postigao potrebno je uložiti određena sredstva u daljnje obrazovanje djelatnika tijekom radnog odnosa. U takvoj situaciji poslodavac može ugovorno osigurati sredstva koja je uplatio u svrhu obrazovanja ili edukacije radnika, u protivnom poslodavac riskira da se radnik nakon stečenog višeg stupnja obrazovnih ili stručnih kvalifikacija jednostavno zaposli kod drugog poslodavca. Takve zaštitne ugovorne odredbe također moraju biti ugovorene vrlo precizno i pažljivo, uvijek vodeći brigu da se radnikova prava na kretanje i slobodu rada suviše ne ograničuju.
Ostalo
Radno pravo je vrlo kompleksno područje prava koje sadrži niz propisa koje treba analizirati. Uz sve gore navedeno, u slučaju sastavljanja i ugovaranja ugovora o radu uvijek je potrebno provjeriti koja su postojeća i potencijalno buduća zakonska ograničenja. Također, u svrhu precizne analize zakonitosti svake ugovorne odredbe bilo bi uputno savjetovati se s odvjetnikom specijaliziranim za radno pravo.
Ako imate bilo kakvih pitanja vezano za ovaj članak slobodno nam se obratite na:
Informacije iz ovog članka ne predstavljaju pravni savjet u odnosu na određeno pravno pitanje, već općenite pravne informacije objavljene u svrhu informiranja.