Inkluzivni dodatak: kako ostvariti svoja prava

Inkluzivni dodatak predstavlja značajan oblik financijske podrške osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Zakon o inkluzivnom dodatku (“Zakon o inkluzivnom dodatku”) stupio je na snagu 1. siječnja 2024. godine. Ovaj je zakon donesen s ključnim ciljem objedinjavanja različitih postojećih prava za osobe s invaliditetom. Prije ovog zakona, postojala su odvojena prava poput osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu, uvećanog doplatka za djecu s oštećenjem zdravlja te novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom. Hrvatski sabor usvojio je ovaj zakon 15. prosinca 2023. godine. Osnovna svrha inkluzivnog dodatka je pomoći osobama s invaliditetom u prevladavanju različitih prepreka koje im mogu otežavati puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Što je to inkluzivni dodatak?

Inkluzivni dodatak definiran je kao novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom. Njegova je svrha olakšati svakodnevne troškove povezane s posebnim potrebama tih osoba. Prema Zakonu o inkluzivnom dodatku, cilj ove naknade je nadomjestiti povećane životne troškove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, omogućujući im ravnopravnije uključivanje u sve aspekte života. Važno je naglasiti da je ovaj dodatak izuzet od ovrhe, što korisnicima pruža dodatnu financijsku sigurnost. Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se u postotku od osnovice koja trenutno iznosi 120 eura. Odluku o visini osnovice donijela je Vlada Republike Hrvatske 11. siječnja 2024. godine.

Tko ima pravo na inkluzivni dodatak?

Pravo na inkluzivni dodatak imaju osobe s invaliditetom s različitim stupnjevima oštećenja i težine invaliditeta. Konkretno, ovo pravo ostvaruju:

• Odrasle osobe s trećim ili četvrtim stupnjem težine invaliditeta (oštećenja funkcionalnih sposobnosti) koje imaju status osobe s invaliditetom sukladno posebnom zakonu.
• Djeca s drugim, trećim ili četvrtim stupnjem težine invaliditeta (oštećenja funkcionalnih sposobnosti), bez obzira na to imaju li službeni status osobe s invaliditetom.
• Odrasle osobe i djeca s drugim ili trećim stupnjem težine invaliditeta (oštećenja funkcionalnih sposobnosti), bez obzira na to imaju li status osobe s invaliditetom.

Razina potrebne potpore razvrstava se u pet stupnjeva, ovisno o težini oštećenja funkcionalnih sposobnosti i Barthelovom indeksu, koji procjenjuje sposobnost osobe za samostalno obavljanje osnovnih životnih aktivnosti.

Međutim, postoje i određene kategorije osoba koje nemaju pravo na inkluzivni dodatak. To su osobe:

• Kojima je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja prema Zakonu o socijalnoj skrbi ili drugim propisima.
• Koje primaju osobnu invalidninu prema posebnim propisima.
• Koje primaju doplatak za pomoć i njegu prema posebnim propisima, s iznimkom korisnika koji su to pravo ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su bili na snazi do 31. prosinca 1998. godine.

Dodatno, za četvrtu i petu razinu potpore, pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se osobama koje imaju u vlasništvu drugi stan ili kuću (osim one koju koriste za stanovanje) koju mogu otuđiti ili iznajmiti radi osiguranja sredstava za puno sudjelovanje u društvu. Također, ovo se odnosi i na one koji imaju u vlasništvu poslovni prostor koji ne koriste za obavljanje registrirane djelatnosti, te onima kojima je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi, zdravstvenoj ili drugoj ustanovi, odnosno organizirano stanovanje.

Pravo na inkluzivni dodatak miruje korisnicima koji se nalaze na izdržavanju kazne zatvora, u zdravstvenoj ustanovi ili borave u inozemstvu neprekidno dulje od šest mjeseci.

Kako ostvariti pravo na inkluzivni dodatak: Pretpostavke i procedura

Da bi se ostvarilo pravo na inkluzivni dodatak, potrebno je ispunjavati određene pretpostavke. Osnovna pretpostavka je postojanje određenog stupnja invaliditeta koji je definiran zakonom i propisima o vještačenju. Također, ne smiju postojati zapreke za ostvarivanje prava, poput korištenja usluge smještaja ili primanja drugih sličnih naknada (osim iznimki navedenih ranije). Razina potpore, a time i iznos inkluzivnog dodatka, ovisi o procijenjenom stupnju oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

Procedura za dobivanje inkluzivnog dodatka započinje podnošenjem zahtjeva nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad (HZSR). Nakon zaprimanja zahtjeva, HZSR provodi postupak priznavanja prava. U sklopu tog postupka, utvrđuje se razina potpore na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zavod za vještačenje provodi procjenu funkcionalnih sposobnosti prema važećim propisima. Po završetku procjene, HZSR donosi rješenje o pravu na inkluzivni dodatak.

Važno je napomenuti da korisnici koji su na dan 31. prosinca 2023. godine primali određene naknade (doplatak za djecu za dijete s oštećenjem zdravlja, novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, doplatak za pomoć i njegu te osobnu invalidninu) nisu trebali podnositi novi zahtjev. U tim je slučajevima HZSR po službenoj dužnosti pokrenuo postupak utvrđivanja ispunjavaju li uvjete za inkluzivni dodatak.

Visina inkluzivnog dodatka i nadležnosti

Visina inkluzivnog dodatka ovisi o razini potpore koja je utvrđena za korisnika. Osnovica za izračun iznosi 120 eura. Iznosi po razinama potpore su sljedeći:

Za odlučivanje o pravu na inkluzivni dodatak nadležan je Hrvatski zavod za socijalni rad (HZSR). HZSR donosi rješenje kojim se priznaje ili odbija pravo na ovaj dodatak. Iako istraživački materijali ne navode izričito tko vrši isplatu inkluzivnog dodatka, logično je pretpostaviti da se isplata vrši putem državne riznice ili druge za to ovlaštene agencije nakon što HZSR donese pozitivno rješenje.

Problemi s isplatom i pravo na tužbu zbog šutnje administracije

Nažalost, mnoge osobe u Hrvatskoj još uvijek čekaju na rješenje o svom pravu na inkluzivni dodatak, što dovodi do značajnih kašnjenja. Unatoč zakonskom roku od godine dana (do kraja prosinca 2024.) za rješavanje prava ostvarenih na temelju invaliditeta do 2023. godine, mnogi korisnici se žale na sporost postupka. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom također je primila brojne pritužbe nezadovoljnih građana koji mjesecima čekaju na donošenje rješenja. U siječnju 2025. godine, oko 110.000 građana još je čekalo na rješenje, a u listopadu je oko 48.000 starih korisnika ostalo bez rješenja.

U takvim slučajevima, kada državna tijela ne postupaju u zakonskim rokovima, osobe koje imaju pravo na inkluzivni dodatak imaju mogućnost podnošenja tužbe za zaštitu od šutnje administracije. Ova pravna mogućnost omogućuje pojedincima da zatraže sudsku intervenciju kako bi se prisililo nadležno tijelo (HZSR) da donese odluku o njihovom zahtjevu u razumnom roku. Iako postoji pravo na tužbu zbog šutnje uprave, važno je informirati se o specifičnim procedurama i rokovima propisanim hrvatskim upravnim pravom te se u takvim situacijama preporučuje konzultacija s pravnim stručnjakom.

Zaključak

Inkluzivni dodatak predstavlja važan korak prema osiguravanju veće uključenosti i ravnopravnosti osoba s invaliditetom u hrvatskom društvu. Ovaj blog pružio je pregled ključnih aspekata Zakona o inkluzivnom dodatku, uključujući definiciju, tko ima pravo na njega, pretpostavke i proceduru za ostvarivanje prava, visinu dodatka te nadležna tijela. Unatoč izazovima u provedbi i kašnjenjima u isplatama s kojima se suočavaju mnogi korisnici, važno je da osobe s invaliditetom budu svjesne svojih prava i mogućnosti pravne zaštite. Ako smatrate da ispunjavate uvjete za inkluzivni dodatak, potičemo vas da podnesete zahtjev Hrvatskom zavodu za socijalni rad. U slučaju dugotrajnog čekanja na rješenje, nemojte zanemariti mogućnost pravnog lijeka putem tužbe za zaštitu od šutnje administracije.

Za sva dodatna pitanja možete nam se obratiti na:

info@odvjetnik-bistrovic.hr