
Odvjetnik za ovrhe je odvjetnik specijaliziran za prisilnu naplatu potraživanja. Ovrha je pravni postupak unutar kojeg se obavlja prisilno naplaćivanje potraživanja. Prema hrvatskom Ovršnom zakonu, ovrha je postupak kojim se prisilno ostvaruje pravo vjerovnika na naplatu duga od dužnika. Ovaj postupak može biti složen, pa je često potrebna pomoć odvjetnika za ovrhe kako bi se zaštitila prava svih strana.
Postoje dvije osnovne vrste ovrha:
Vjerodostojne isprave su dokumenti koji imaju nižu razinu pravne snage, poput npr. računa, izvoda iz otvorenih stavaka, mjenice ili čeka. Zakon predmnijeva da su vjerodostojne isprave istinite. Ali, takve isprave se mogu osporavati tj. može se dokazvati da one zapravo nisu vjeodostojne. Primjerice, da usluga iz računa nije obavljena, da je plaćena, da je zastarijela i slično. Odvjetnik za ovrhe Vam može pomoći u provjeri ispravnosti vjerodostojnih isprava.
Ovrha temeljem vjerodostojne isprave pokreće se putem sustava e-ovrhe, što ubrzava cijeli postupak. Nakon podnošenja prijedloga za ovrhu, javni bilježnik prvo dostavlja obavijest o ovrsi dužniku, s rokom od 15 dana za dobrovoljno podmirenje duga. Ako dužnik ne podmiri dug, javni bilježnik donosi rješenje o ovrsi. Dužnik ima pravo podnijeti prigovor protiv tog rješenja u roku od 8 dana od primitka.
Prigovor protiv rješenja o ovrsi mora sadržavati osnovne elemente poput osobnih podataka stranaka, broja predmeta, naznaku javnog bilježnika i slično. Najbitnije je jasno obrazložiti zašto se smatra da je rješenje nezakonito ili neosnovano, tj. osporava li se dug u cijelosti ili djelomično.
Nakon podnošenja prigovora, ovršni predmet se prosljeđuje sudu koji provodi parnični postupak. U tom postupku, svaka strana mora dokazati svoje tvrdnje. Vjerovnik mora dokazati postojanje duga, dok dužnik mora dokazati da dug ne postoji ili da nije dužan. Ovdje se napominje da je tzv. teret dokazivanja uvijek na vjerovniku. Vjerovnik primarno mora dokazati da dug postoji. No, ako dužnik smatra da dug ne postoji, onda dužnik mora aktivno sudjelovati u postupku i predlagati sve dokaze kojima opovrgava tvrdnje vjerovnika.
Ovršna isprava je pravni dokument koji ima jako visoku pravnu snagu, poput presude ili rješenja suda, zadužnice ili javnobilježničkog akta odnosno solemnizirane privatne isprave. Za ovršne isprave se smatra da su nesporne i da je dug utvrđen njima nesporan. Samo iznimno se može dokazivati da ne postoji potraživanje utvrđeno ovršnom ispravom, i za to moraju postojati čvrsti dokazi. Ovrha temeljem ovršne isprave ubrzava postupak jer nema potrebe za dodatnim dokazivanjem.
Ovrha na nekretnini je postupak prisilne prodaje nekretnine radi naplate duga. Taj postupak se obavezno provodi kao sudski postupak. Procedura uključuje podnošenje prijedloga za ovrhu, procjenu vrijednosti nekretnine od strane vještaka i javnu dražbu. Ovaj postupak može biti dugotrajan i složen, pa je često potrebna pomoć odvjetnika za ovrhe kako bi se osiguralo poštovanje prava svih strana. Ovrha na nekretnini ne može se pokrenuti ako je dug manji od 5300,00 EUR. Ako se ovršenik nakon prodaje nekretnine i dalje nalazi u nekretnini, onda je potrebno provesti postupak ispražnjenja, tj. deložacije. To su jako osjetljivi postupci koji često involviraju uključenje velikog broja osoba, često i policije.
Ovrha na pokretninama uključuje prisilnu naplatu duga putem zapljene i prodaje pokretnih stvari. Procedura uključuje podnošenje prijedloga za ovrhu, popis imovine, zapljenu imovine i njenu prodaju na javnoj dražbi. Ovaj postupak također može biti složen i neugodan jer uključuje ulazak sudskog ovršitelja u dom ovršenika. Zato je preporučljivo konzultirati odvjetnika za ovrhe kako bi se izbjegli neželjene situacije.
Izvansudska ovrha se može provesti tako da se Financijskoj agenciji (FINA) dostavi ovršna isprava. FINA će provjeriti je li ovršna isprava valjana i onda će blokirati i zaplijeniti sve bankovne račune koje dužnik ima u Hrvatskoj. Ovaj postupak se vodi bez sudjelovanja suda.
Ovaj postupak se također vodi bez sudelovanja suda. Vjerovnik koji raspolaže pravomoćnim i ovršnim rješenjem općenito na imovini dužnika, može poslodavcu jednostvno dostaviti to rješenje, a poslodavac je onda dužan pljeniti plaću ovršenika i novac proslijediti vjerovniku. Poslodavac je ovdje stavljen u nezavidnu poziciju jer mora brinuti o zakonskim ograničenjima ovrhe na plaći. Slična ovrha je i ovrha na mirovini koja se dostavlja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Ponekad, kad vjerovnici imaju niska potraživanja (npr. režije i slično), a ne mogu ih naplatiti na gore navedene načine, se odlučuju na tzv. prisilne hipoteke. To je moguće u situaciji kad dužnik već ima blokirane račune i druga primanja, ali ima nekretninu. Takvim prisilnim osiguranjima vjerovnik dobije osiguranje da će potraživanje biti naplaćeno u trenutku kad će vlasnik nekretnine istu htjeti prodati, jer nitko ne želi kupiti nekretninu koja na sebi ima neke terete.
Zaključak
Ovrhe su složen pravni postupak koji zahtijeva pažljivo planiranje i stručnu pomoć. Bilo da se radi o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave, ovršne isprave, ili ovrsi na nekretninama i pokretninama, važno je imati stručnu podršku. Odvjetnik za ovrhe može vam pomoći u zaštiti vaših prava i osigurati da postupak bude pravedan i transparentan. Ako se suočavate s ovrhom, obratite se odvjetniku za ovrhe kako biste dobili potrebnu pravnu pomoć: