ožujak 03, 2025
Šutnja administracija nastaje kada ovlašteno javnopravno tijelo ne donese odluku o upravnoj stvari u zakonom propisanom roku. Nažalost, u Hrvatskoj javnopravna tijela često kasne s donošenjem svojih odluka. Ovaj članak će objasniti što su javnopravna tijela i koje su vam pravne mogućnosti ako se suočite sa šutnjom administracije.
1. Što su javnopravna tijela u Hrvatskoj?
Prema članku 3. Zakona o općem upravnom postupku, javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravne osobe koje imaju javne ovlasti. Ova definicija obuhvaća širok spektar institucija s kojima građani i pravne osobe dolaze u kontakt prilikom ostvarivanja svojih prava i obveza.
Konkretni primjeri javnopravnih tijela i ustanova uključuju tijela državne uprave kao što su ministarstva (primjerice, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode) i državni uredi. Druga državna tijela također spadaju u ovu kategoriju, poput Državne uprave za zaštitu i spašavanje te sudova, posebno u kontekstu upravnih sporova. Važnu ulogu imaju i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao što su gradski uredi (primjerice, Gradski ured za prostorno uređenje u Zagrebu), općinska i gradska vijeća te županijske skupštine. Primjerice, Grad Zagreb ima detaljan popis javnopravnih tijela koja su nadležna za izdavanje različitih uvjeta i potvrda.
Nadalje, pravne osobe koje imaju javne ovlasti također se smatraju javnopravnim tijelima. To uključuje trgovačka društva i druge organizacije kojima je zakonom ili drugim propisom povjereno obavljanje određenih javnih funkcija. Primjeri takvih tijela su Hrvatska elektroprivreda (HEP), Hrvatska voda, Zagrebački holding te Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Zanimljivo je da se i pravna osoba čija djelatnost od općeg interesa čini samo manji dio njezine ukupne djelatnosti može smatrati javnopravnim tijelom.
2. Šutnja administracije: zaštita prema Zakonu o općem upravnom postupku
Šutnja administracija uređuje se Zakonom o općem upravnom postupku (ZUP). Ako prvostupanjsko javnopravno tijelo ne donese rješenje o vašem zahtjevu u propisanom roku, imate pravo podnijeti žalbu zbog šutnje administracije. Ovaj institut šutnje administracije osmišljen je kako bi zaštitio stranke od neaktivnosti javnopravnih tijela i osigurao da se o njihovim pravima i obvezama odlučuje u razumnom roku.
Šutnja administracija znači da upravno tijelo nije obavilo svoj posao. Zakon o općem upravnom postupku propisuje rokove za donošenje prvostupanjskog rješenja. Službena osoba je dužna donijeti i dostaviti vam rješenje bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva u slučajevima kada se radi o neposrednom rješavanju. Ako se u postupku mora provesti ispitni postupak, taj rok se produžuje na 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Ako prvostupanjsko tijelo ne donese rješenje u navedenim rokovima, imate pravo izjaviti žalbu drugostupanjskom tijelu. Žalba se podnosi javnopravnom tijelu koje je trebalo donijeti prvostupanjsko rješenje, odnosno koje je propustilo to učiniti. Rok za podnošenje žalbe je 15 dana od isteka roka propisanog za donošenje rješenja.
Nakon što je žalba podnesena, drugostupanjsko tijelo je dužno donijeti i dostaviti vam rješenje o žalbi najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe, osim ako je posebnim zakonom propisan kraći rok. Ovaj rok osigurava da se i o vašem pravnom lijeku odluči u razumnom vremenskom okviru. Šutnja administracije je iznimno težak oblik propusta u obavljanju službene dužnosti.
3. Šutnja administracije: tužba za zaštitu prema Zakonu o upravnim sporovima
Ako ni drugostupanjsko tijelo ne donese odluku o vašoj žalbi u roku od 60 dana, Zakon o upravnim sporovima pruža vam daljnju pravnu zaštitu. U takvoj situaciji imate pravo podnijeti tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske radi šutnje administracije. Šutnja administracije može dovesti do teških pravnih posljedica.
Međutim, važno je obratiti pozornost na takozvani dilatorni rok od 8 dana. To znači da tužbu ne možete podnijeti prije isteka roka od osam dana od dana kada je drugostupanjsko tijelo bilo dužno donijeti rješenje. Ako tužbu podnesete prije isteka ovog roka, sud će je odbaciti kao preuranjenu.
Tužba se podnosi Upravnom sudu koji je nadležan prema sjedištu tuženog javnopravnog tijela. Važno je da vaša tužba sadrži sve elemente propisane Zakonom o upravnim sporovima. To uključuje vaše osobne podatke i podatke o tuženiku, opis upravnog akta protiv kojeg se podnosi tužba (u ovom slučaju, propuštanje donošenja odluke), činjenične i pravne razloge zbog kojih podnosite tužbu, te vaš konkretan zahtjev sudu (da naloži tuženiku donošenje odluke).
Uz tužbu je potrebno priložiti izvornik ili presliku upravnog akta koji osporavate (ako postoji), kao i dokaz da ste podnijeli zahtjev i žalbu (ako ste je podnijeli) te dokaz da odluka nije donesena u propisanom roku. Sud će zatim provesti postupak i, ako utvrdi da je vaša tužba osnovana, donijet će presudu kojom nalaže tuženom javnopravnom tijelu da donese upravni akt u određenom roku.
Ako angažirate odvjetnika, javnopravnom tijelu može biti naloženo da plati visoke troškove postupka. Šutnja administracije dovodi do gubitka povjerenja u nadležne službe.
Treba naglasiti da se tužba zbog šutnje administracije može podnijeti bez obzira na to kako je upravni postupak prvotno pokrenut. Vaše pravo na pravnu zaštitu zbog šutnje administracije traje sve dok javnopravno tijelo ne donese odluku o vašem zahtjevu.
Zaključak
Šutnja administracije predstavlja ozbiljan problem koji može značajno utjecati na ostvarivanje prava građana i pravnih osoba. Hrvatsko zakonodavstvo, kroz Zakon o općem upravnom postupku i Zakon o upravnim sporovima, nudi mehanizme zaštite. Stoga je ključno da budete uporni, dobro informirani o svojim pravima i rokovima te da poduzmete sve raspoložive pravne korake kako biste osigurali da javna uprava donese odluku u vašem predmetu.
Ako želite podnijeti tužbu radi zaštite od šutnje administracije, obratite nam se na:
