veljača 02, 2026
Upravni sud u Zagrebu donio je presudu koja nalaže Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike da isplati zaostale iznose inkluzivnog dodatka nasljednicima preminulih podnositelja zahtjeva. Ova odluka predstavlja potencijalni presedan jer ruši dosadašnju praksu prema kojoj su postupci obustavljani smrću korisnika. Središnja tema ove pravne bitke je nasljeđivanje inkluzivnog dodatka. Sud smatra da država ne smije profitirati zbog vlastite sporosti u donošenju rješenja. Mnogi su građani preminuli čekajući birokraciju, a sada se otvara nada za njihove obitelji. Iako ovo zvuči kao pobjeda pravde, put do isplate nije jednostavan ni brz.
Što je zapravo inkluzivni dodatak?
Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom. Svrha mu je nadoknaditi povećane troškove života koji nastaju zbog invaliditeta te omogućiti ravnopravno sudjelovanje u društvu. Iznos se kreće od 138 do 720 eura mjesečno, ovisno o stupnju oštećenja zdravlja. To nije socijalna pomoć za siromašne, već pravo koje proizlazi iz invaliditeta.
Nažalost, administracija je spora. Zakon je stupio na snagu, ali rješenja kasne mjesecima. Mnogi korisnici, često teški onkološki bolesnici, preminuli su prije nego što su dobili rješenje. Država je tada obustavljala postupke, tvrdeći da je to osobno pravo koje prestaje smrću. Upravo tu nastaje problem jer nasljeđivanje inkluzivnog dodatka nije bilo predviđeno u takvim slučajevima. Obitelji su ostajale bez sredstava koja su njihovim bližnjima zakonski pripadala za života.
Nasljeđivanje inkluzivnog dodatka kroz institut oglednog spora
S obzirom na to da je Upravni sud zaprimio stotine identičnih tužbi, odlučeno je da se provede tzv. ogledni spor. Ogledni spor je pravni institut koji se koristi kada postoji veliki broj tužbi s istim pravnim pitanjem. Umjesto da sud rješava svaki predmet zasebno i troši resurse, odabire se jedan tipičan slučaj. Presuda u tom “uzornom” predmetu postaje vodič za sve ostale slične slučajeve.
U ovom konkretnom slučaju, sud je odabrao predmet udovice čiji je suprug preminuo čekajući rješenje. Sudac Tomislav Krušlin presudio je u njezinu korist. Zaključeno je da se postupak mora nastaviti unatoč smrti. Ovakav pristup suda direktno omogućuje nasljeđivanje inkluzivnog dodatka onima koji su ga zakonski zaslužili, ali ga nisu dočekali zbog sporosti sustava. To je ključna promjena u sudskoj praksi.
Presuda kao odgovor na šutnju administracije
Presuda Upravnog suda u Zagrebu vrlo je jasna u svojoj poruci Ministarstvu. Sud je utvrdio da država ne može koristiti vlastito kašnjenje kao izgovor za neisplatu novca. Ako je osoba na vrijeme predala zahtjev i ispunjavala uvjete, pravo na naknadu je nastalo u tom trenutku. Činjenica da administracija nije izdala rješenje na vrijeme ne smije ići na štetu građana.
Sud smatra da se medicinsko vještačenje može provesti i temeljem dokumentacije, čak i ako je osoba preminula. Dakle, smrt nije prepreka za utvrđivanje prava. Ovime se potvrđuje da pravo na nasljeđivanje inkluzivnog dodatka postoji za period od podnošenja zahtjeva do smrti korisnika.
Ako ova presuda opstane, nasljednici će moći potraživati tisuće eura zaostataka. Mnoge obitelji s nestrpljenjem očekuju nasljeđivanje inkluzivnog dodatka kako bi pokrile troškove nastale tijekom bolesti svojih bližnjih.
Oprez: Presuda je još uvijek nepravomoćna
Ovo je tek prvostupanjska, nepravomoćna presuda. Nadležno ministarstvo ima zakonsko pravo žalbe Visokom upravnom sudu. To znači da pravna bitka za nasljeđivanje inkluzivnog dodatka još uvijek nije gotova. Visoki upravni sud može potvrditi ovu odluku, ali je može i preinačiti ili ukinuti. Tek kada, i ako, presuda postane pravomoćna, stvorit će se obveza isplate za sve slične slučajeve.
Ako trebate odvjetnika za inkluzivni dodatak, obratite nam se na: