siječanj 01, 2024
Plaća predstavlja osnovno pravo zaposlenika, odraz je vrijednosti rada i ključan faktor za zadovoljstvo i motivaciju na radnom mjestu. U ovom članku bavit ćemo se pregledom osnovnih elemenata plaće i naknade plaće, sukladno člancima 90. do 97. Zakona o radu. Proučavanje ove tematike omogućit će bolje razumijevanje kompleksnosti i važnosti regulative plaća u radnom odnosu.
Osnovni elementi plaće:
Plaća je zakonski definirana kao primitak radnika koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu.
Plaća se može sastajati od sljedećih elemenata:
Osnovna plaća: osnova za izračun plaće koja je u pravilu fiksna i određena ugovorom o radu.
Dodaci: dodaci su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu razmjerno odrađenim radnim satima pod određenim uvjetima (otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom i sl.) i koje ostvaruje neovisno o efektivnom radu (uvećanje za navršene godine radnoga staža i sl.), odnosno koje u skladu s propisanim, utvrđenim ili ugovorenim kriterijima i visini ostvaruje ovisno o ostvarenim rezultatima poslovanja i radnoj uspješnosti (stimulacija i sl.)
Ostali primici: su primici radnika koje poslodavac radniku isplaćuje u novcu ili naravi na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu.
Pod plaćom se uvijek smatra plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće (tzv. Bruto 1 plaća). Ukupan trošak plaće (tzv. Bruto 2 plaća) je trošak bruto 1 plaće uvećan za trošak javnih davanja na plaću u skladu s propisima o porezima i doprinosima.
Način određivanja plaće
Plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u brutoiznosu.
Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan ih je utvrditi pravilnikom o radu, a poslodavac koji nije u obvezi donošenja pravilnika ili pravilnikom o radu osnove i mjerila nije utvrdio, dužan ih je ugovoriti ugovorom o radu sklopljenim s radnikom. Bitno je za naglasiti da osnove i mjerila za isplatu plaće radnika ne mogu biti poslovna tajna. To znači da poslodavac koji bi htio pravilnikom o radu utvrditi osnove i mjerila za plaću, bi imao značajno suženi manevarski prostor za ugovaranje tajnosti plaća.
Jednakost plaća muškaraca i žena
Poslodavac je dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti.
Rad jednake vrijednosti obavljaju dvije osobe različitog spola ako je rad koji jedna od njih obavlja jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzimajući u obzir kvalifikaciju stečenu određenom razinom obrazovanja i narav posla određenu prema objektivnim kriterijima kao što su potrebna znanja, vještine, odgovornost i samostalnost te uvjeti u kojima se rad obavlja.
Isplata plaće
Plaća, naknada plaće i ostali primici u novcu obračunavaju se i isplaćuju radniku na njegov transakcijski račun. Javna davanja iz plaće i na plaću uplaćuju se na propisane uplatne račune na način i u rokovima u skladu s propisima o porezima i doprinosima. Iznimno, ostali primici i primici na temelju radnog odnosa mogu se isplatiti u gotovini, ali uz poštivanje poreznih propisa i propisa o doprinosima.
Isprave o plaći
Poslodavac je dužan, najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti:
1. obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju
2. obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju.
Gore navedeni obračuni plaća su ovršne isprave, što znači da radnik može poslodavca temeljem obračuna plaće ovršiti izravno putem Financijske agencije blokadom računa, ili putem suda na drugoj imovini (nekretnine, pokretnine i sl.).
Pravo na povećanu plaću
Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom radnik ima pravo na povećanu plaću, u visini i na način određenima kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50 %
Otežani uvjeti rada su uvjeti rada za koje su procjenom rizika na radu kod poslodavca utvrđene opasnosti, štetnosti i napori koji bi mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.
Ako povećanje plaće nije posebno regulirano, onda radnik ima pravo na tzv. Primjerenu plaću. Pod primjerenim povećanjem plaće smatra se povećanje koje se redovito isplaćuje za takav rad, a ako ga nije moguće utvrditi, radnik ostvaruje pravo na povećanje koje odredi sud prema okolnostima slučaja.
Naknada plaće
Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu radnik ima pravo na naknadu plaće.
Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.
Radnik koji odbije raditi zbog neprovedenih propisanih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ima pravo na naknadu plaće za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to vrijeme ne obavlja druge odgovarajuće poslove.
Visina naknade plaće utvrđuje se ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ako nije tako određena, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca.
Ako radnik u prethodna tri mjeseca nije ostvario plaću, visina naknade plaće određuje se u odnosu na visinu one plaće koju bi u istom razdoblju ostvario da je radio.
Zabrana prijeboja
Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade place. Radnik ne može takvu suglasnost dati prije nastanka potraživanja. Dakle, jedini način da poslodavac kompenzira neka svoja potraživanja prema radniku jest da radnik izda pisanu suglasnost nakon što mu je dospjela plaća koja bi služila za takvu kompenzaciju. Iznimka od toga bi bila situacija kad poslodavac ima ovršnu ispravu protiv radnika i blokira mu račun, u kojem slučaju će se radniku prisilno ustegnuti određeni iznos po osnovi ovrhe.
Ovaj članak je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Za profesionalnu pravnu pomoć, savjetuje se angažman stručnjaka iz područja radnog prava.
Ako tražite odvjetnika ili pravni savjet za radno pravo, slobodno nam se obratite na:
