studeni 11, 2024
Uvod: Što je prikriveno zapošljavanje?
Prikriveno zapošljavanje, također poznato kao lažno samozapošljavanje, pojam je koji označava situacije u kojima se poslodavci odlučuju za angažiranje radnika putem ugovora o djelu ili kroz obrt umjesto sklapanja standardnog ugovora o radu. Cilj takvog angažmana je ušteda na porezima i doprinosima, a radnik često obavlja iste zadatke i ima obveze koje bi imao kao redovno zaposleni.
Primjeri iz svijeta pokazuju da su neki veliki poslodavci, poput dostavnih platformi, već godinama pod povećalom zbog angažiranja radnika kao samozaposlenih osoba kako bi izbjegli troškove socijalnih osiguranja i drugih radnih obveza. Radnici se registriraju kao obrtnici ili freelanceri, a poslodavci, koji zapravo kontroliraju njihove zadatke, time izbjegavaju više troškove doprinosa.
Porezne pogodnosti koje takvi obrtnici ostvaruju uključuju niže stope doprinosa i povoljnije oporezivanje dohotka. S druge strane, poslodavci koriste ovu strategiju da smanje svoje troškove rada i povećaju profitabilnost.
Činjenice bitne za oporezivanje
Činjenicama bitnim za oporezivanje pojedinog poreznog obveznika posloprimca smatraju se podaci:
- svim primicima koji se ostvaruju po pojedinom izvoru dohotka u određenom vremenskom razdoblju,
- ostvaruju li se primici od nesamostalnog rada u istom vremenskom razdoblju s drugim izvorima dohotka,
- koja djelatnost se obavlja i koliko dugo,
- postoji li utvrđen plan poslovanja,
- na koji način se djeluje na tržištu,
- koji je uobičajeni način pronalaska poslovnih partnera te sklapanja poslovnih odnosa,
- broj poslovnih partnera,
- te ovisno o pojedinom slučaju ostale činjenice bitne za oporezivanje.
Kriteriji za utvrđivanje prikrivenog zapošljavanja
Porezna uprava koristi razrađeni skup kriterija kako bi utvrdila postoji li prikriveno zapošljavanje. Ovi kriteriji sagledavaju odnos između poslodavca (isplatitelja primitka) i radnika (izvršitelja posla), te uključuju sljedeće:
Kontrola ponašanja: Ovaj kriterij ispituje ima li poslodavac kontrolu nad radnikom, primjerice određivanjem mjesta rada, davanjem uputa, nadziranjem obavljanja posla ili osiguravanjem radne opreme. Primjerice, ako poslodavac zahtijeva da obrtnik obavlja zadatke u sjedištu tvrtke i nadgleda njegove aktivnosti, to može upućivati na prikriveno zapošljavanje.
Kriterij kontrola ponašanja obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao (kroz upute, obuku ili druga sredstva):
- određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu,
- daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao,
- određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla,
- vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca,
- nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla,
- koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca,
- obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla.
Financijska kontrola: Ovdje se ispituje ima li poslodavac kontrolu nad financijskim aspektima rada. Ako, primjerice, poslodavac snosi troškove obrtnika (kao što su putni troškovi ili oprema) ili osigurava mjesečne isplate u istim iznosima, to može sugerirati da se zapravo radi o klasičnom radnom odnosu.
Kriterij financijske kontrole obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada:
- usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca,
- ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca,
- određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla,
- kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu,
- obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima.
Odnos stranaka: Ovaj kriterij se odnosi na ugovorni odnos između poslodavca i radnika. Ako se ugovor o djelu ili suradnji temelji na stalnim ili sličnim uvjetima kao ugovor o radu (npr. isplaćuju se godišnji odmori ili plaćaju bolovanja), tada postoji osnova za sumnju u prikriveno zapošljavanje.
Kriterij odnosa stranaka obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu tih odnosa:
- sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu,
- pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad),
- koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu,
- u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca,
- može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica,
- je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu.
Iznimke
Ovisno o posebnostima pojedinog posla dozvoljeno je dokazivati obilježja nesamostalnog rada i prema kriterijima koji nisu navedeni, a koji u konkretnom odnosu mogu predstavljati tipično obilježje nesamostalnog rada.
Posljedice utvrđivanja prikrivenog zapošljavanja
Ako se utvrde obilježja nesamostalnog rada rješenjem će se posloprimcu utvrditi iznos primitka koji su isplaćeni za određeni posao, a koji se smatraju primitkom po osnovi radnog odnosa. Poslodavac se određuje odgovornim za utvrđene obveze poreza i doprinosa kao jamac platac. Ovisno o poreznom statusu poreznog obveznika naložit će se po potrebi provedba određenih knjiženja u poslovnim knjigama.
Nije isključeno plaćanje visokih novčanih kazne i potencijalnu kaznenu odgovornost za izbjegavanje plaćanja poreznih obveza.
Ako imate pitanje vezano za prikriveno zapošljavanje obratite nam se na:
