
Rješenje o nasljeđivanju predstavlja pravnu osnovu za prijenos prava vlasništva na nasljednike. Ono se donosi unutar ostavinskog postupka. Ostavinski postupak je izvanparnični postupak koji provodi sud radi utvrđivanja nasljednika i raspodjele ostavine. Postupak obuhvaća sve što je bilo u vlasništvu ostavitelja u trenutku smrti. U ostavinskom postupku utvrđuje se tko su ostaviteljevi nasljednici, što čini ostaviteljevu ostavinu te koja još prava glede ostavine pripadaju nasljednicima i drugim osobama. Ostavinski se postupak u prvom stupnju provodi pred općinskim sudom odnosno pred javnim bilježnikom kao povjerenikom suda. Sud će u pravilu povjeriti javnom bilježniku provođenje ostavinskog postupka i dostaviti mu smrtovnicu.
O radnjama poduzetim u postupku u pravilu se sastavlja zapisnik. Odluke se u postupku donose u obliku rješenja. Protiv rješenja koje je kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donio javni bilježnik dopušten je prigovor u roku od osam dana. Prigovor se dostavlja javnom bilježniku koji ga je dužan bez odgode dostaviti sudu. O prigovoru odlučuje sudac pojedinac. Protiv rješenja suda kojim je rješenje javnog bilježnika ukinuto nije dopuštena samostalna žalba.
Prije pokretanja ostavinskog postupka obavljaju se određene prethodne radnje poput sastavljanja smrtovnice, popisa imovine i osiguranja ostavine.
Kad neka osoba umre ili bude proglašena umrlom, matičar nadležan za upis činjenice smrti u maticu umrlih sastavit će smrtovnicu i dostaviti je sudu. Smrtovnica se sastavlja na temelju podataka iz matice umrlih ili drugih osoba koje ih mogu pružiti. Ako je ostavinskom sudu predana nepotpuna smrtovnica, on će na zapisnik u ostavinskoj raspravi utvrditi sve nedostajuće podatke. Smrtovnica ima dokaznu snagu javne isprave samo glede podataka koji su preuzeti iz matice umrlih.
U smrtovnicu se, osim osobnih podataka ostavitelja i podataka o smrti, treba ako je moguće navesti nasljednike prvog reda, ostale srodnike, te popis poznate imovine.
Osoba koja posjeduje ispravu za koju može pretpostaviti da je oporuka umrle osobe dužna ju je bez odgode predati najbližem općinskom sudu. Osoba koja zna da je ostavitelj sastavio oporuku i gdje se ona nalazi dužna je o tome obavijestiti općinski sud. Ostavinski je sud dužan bez odgode zatražiti sve podatke iz Hrvatskog upisnika oporuka o mogućim oporukama umrle osobe, a od osobe i tijela kojima je oporuka povjerena na čuvanje da mu je dostave.
Kad sud kod kojega se nađe oporuka utvrdi da je osoba koja je ostavila oporuku umrla ili da je proglašena umrlom, otvorit će njezinu oporuku bez oštećenja pečata, pročitat će je i o tome sastaviti zapisnik. Otvaranje i čitanje oporuke obavit će se u nazočnosti dviju osoba, koje mogu biti i nasljednici.
Ostavinski se postupak pokreće po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih. Ako prema podacima kojima sud raspolaže umrli nije ostavio ostavinu, ostavinski će sud rješenjem odlučiti da se ne provodi ostavinska rasprava. Isto će tako sud postupiti i u slučaju ako je ostavitelj ostavio samo pokretnine i s njima izjednačena prava, a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se provede ostavinski postupak.
Ostavinska rasprava je glavni dio ostavinskog postupka gdje se raspravlja o pravima nasljednika i podjeli imovine.
Za ostavinsku raspravu će se odrediti ročište. U pozivu na ročište će se zainteresirane osobe obavijestiti o pokretanju postupka. U pozivu će se upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donošenja prvostupanjskog rješenja o nasljeđivanju dati izjavu o odricanju od nasljedstva. Ako je ostavitelj ostavio oporuku, na ročište će se pozvati i osobe koje bi mogle po zakonu polagati pravo na nasljedstvo.
Na ročištu za ostavinsku raspravu će se raspraviti sva pitanja važna za donošenje odluke u ostavinskom postupku. To su prava na nasljedstvo, veličine nasljednih dijelova i prava na zapise.
Tijekom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati izjave bez nazočnosti drugih zainteresiranih osoba. Nije potrebno da se u svakom slučaju tim osobama omogući da se očituju o izjavama drugih zainteresiranih osoba. O pravima osoba koje nisu došle na ročište, a uredno su pozvane, će se odlučivati prema podacima kojima se raspolaže.
Svatko je ovlašten, ali nitko nije dužan dati nasljedničku izjavu. Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da želi biti nasljednikom. Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća nasljedstvo, ne može ga se više odreći. Nasljedničku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak nasljednik ili njegov zastupnik.
Potpis na ispravi o nasljedničkoj izjavi mora biti javno ovjerovljen. Nasljednik se može odreći nasljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka.
Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ako su među strankama sporne činjenice:
Ako u navedenim slučajevima ne postoji spor o činjenicama, već se stranke spore o primjeni prava, ostavinski sud neće prekidati ostavinski postupak. Postupak se neće prekinuti ako se radi o činjenicama:
U tim slučajevima se donosi rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno predmnjevi uputit će da to dokaže u parnici.
Sud će uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.
Ako sud prekine postupak, odredit će rok koji ne može biti dulji od 30 dana, u kojemu upućena stranka treba pokrenuti parnicu. Prekid postupka trajat će dok parnica ili upravni postupak ne bude pravomoćno završen. Ako stranka u određenom roku ne postupi po rješenju suda, prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti. U tom slučaju stranka koja je upućena na parnicu može svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upućena.
Sud donosi rješenje o nasljeđivanju koje predstavlja pravnu osnovu za prenos prava vlasništva na nasljednike. Rješenjem o nasljeđivanju sud utvrđuje tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe. U rješenju o nasljeđivanju navode se podaci o ostavitelju, podaci o nasljednicima, oznake nekretnina, te osnova za nasljedstvo. Rješenje o nasljeđivanju dostavit će se svim nasljednicima i zapisovnicima. Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju dostavit će se nadležnom poreznom tijelu i nadležnom zemljišnoknjižnom sudu.
U rješenju o nasljeđivanju sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti rješenja provedu upisi u zemljišnoj knjizi. Ako je oporukom nasljedniku naloženo ispunjenje ili osiguranje obveza u korist osoba koje se nisu sposobne same brinuti o svojim pravima i interesima, sud će odrediti nužne mjere osiguranja.
Smatra se da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada. Isto vrijedi i za djelomično rješenje o nasljeđivanju. To može pobijati jedino onaj koji po odredbama Zakona o nasljeđivanju nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava.
Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane. Nisu vezane ni osobe koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno pravo na temelju oporuke ili zakona, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.
Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane su osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile uredno osobno pozvane, no ipak nisu vezane:
Ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. Ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, sud će je po službenoj dužnosti provesti samo ako su pronađene nekretnine ili s njima izjednačena prava. Ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, a pronađene su pokretnine ili s njima izjednačena prava, sud će provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.
Zaključne napomene
Nasljeđivanje je složen pravni proces koji zahtijeva pažljivo postupanje kako bi se prava i obveze nasljednika pravilno razriješile. Izuzetno je važno pridržavati se zakonskih odredbi i postupaka kako bi se izbjegle pravne komplikacije. Za profesionalnu pravnu pomoć uvijek se preporuča angažiranje odvjetnika za nasljedno pravo.
U slučaju da trebate pravni savjet ili odvjetničko zastupanje u pitanjima nasljednog prava, slobodno nam se obratite na: