ožujak 03, 2025
Zakon o nasljeđivanju u Hrvatskoj uređuje pravo i postupak nasljeđivanja. Nasljeđivanje je prijenos imovine i prava zbog smrti fizičke osobe (ostavitelja) na druge osobe (nasljednike) u trenutku njezine smrti. Pravo nasljeđivanja uređeno je Zakonom o nasljeđivanju, koji, uz to definira i pravila postupanja suda, drugih tijela i ovlaštenih osoba u nasljednim stvarima.
Vrste nasljeđivanja
Postoje dvije osnovne vrste nasljeđivanja: zakonsko i oporučno. Zakonsko nasljeđivanje primjenjuje se kada nema valjane oporuke. Oporučno nasljeđivanje temelji se na oporuci koju je ostavitelj sastavio za života. Oporuke se čuvaju kod odvjetnika, javnih bilježnika, na sudu ili osoba koje su napravile oporuku, a činjenica da je oporuka sastavljena i pohranjena se evidentira u Hrvatskom upisniku oporuka koji vodi Hrvatska javnobilježnička komora.
Vrste oporuka
Zakon prepoznaje nekoliko vrsta oporuka:
- vlastoručna oporuka: pisana i potpisana rukom oporučitelja,
- pisana oporuka pred svjedocima: sastavljena uz prisutnost svjedoka,
- javna oporuka: sastavljena kod javnog bilježnika,
- međunarodna oporuka: pisana sastavljena ispred svjedoka,
- usmena oporuka: u izvanrednim okolnostima.
Oporuku može izraditi ostavitelj samostalno ukoliko je riječ o vlastoručnoj, ostale vrste (osim usmene) mogu se izraditi kod odvjetnika, javnog bilježnika ili suda.
Zakonsko nasljeđivanje
Ako nema oporuke, primjenjuje se zakonsko nasljeđivanje prema nasljednim redovima. Postoje četiri nasljedna reda:
- Prvi nasljedni red: potomci i bračni drug ostavitelja,
- Drugi nasljedni red: roditelji, braća i sestre ostavitelja ili ako ostavitelj nema djece, ali ima suprugu, supruga i roditelji su nasljednici u jednakim dijelovima,
- Treći nasljedni red: djedovi i bake ostavitelja,
- Četvrti i daljnji nasljedni redovi: ostali predci.
Nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju osobe daljnjeg nasljednog reda. Pravo predstavljanja omogućuje potomcima da naslijede umjesto preminulog roditelja.
Predmeti nasljeđivanja
Nasljeđuju se stvari i prava koja su pripadala ostavitelju u trenutku smrti. To uključuje nekretnine, pokretnine i prava. Predmeti koji se ne mogu naslijediti su oni koji po svojoj pravnoj naravi ili zakonu nisu prenosivi.
Vođenje postupka
Ostavinski postupak vodi općinski sud ili javni bilježnik kao povjerenik suda. Ako netko osporava oporuku, upućuje se u parnicu onaj tko ima slabije pravo. Ako se ne pojavite na ostavinskoj raspravi ili se ovjerenom izjavom ne odreknete nasljedstva, smatra se da pristajete biti nasljednikom.
Situacije bez nasljednika
Ako nema nasljednika ili se svi odreknu nasljedstva, ostavina koja se sastoji od nekretnina prelazi na općinu ili grad na čijem se području nalaze, a pokretnine na općinu ili grad gdje je ostavitelj imao prebivalište. Općina ili grad imaju isti položaj kao nasljednici ostavitelja, ali se ne mogu odreći nasljedstva.
Potrebna dokumentacija
Za provođenje ostavinskog postupka potrebno je priložiti:
- smrtovnicu ili izvod iz matice umrlih,
- dokaz o srodstvu s ostaviteljem (rodni listovi, vjenčani list),
- oporuku, ako postoji,
- popis imovine ostavitelja, dokaze o vlasništvu te imovine
- osobne podatke nasljednika.
Zakon o nasljeđivanju detaljno regulira sva pitanja vezana uz nasljeđivanje, osiguravajući pravnu sigurnost i zaštitu prava nasljednika, uz poštivanje posljednje volje ostavitelja izražene u oporuci.
Ukoliko Vam je potrebna pravna pomoć ili odvjetnik za pokretanje ostavinskog postupka ili zastupanje Vaših interesa u ostavinskom postupku, obratite nam se na:
