ožujak 03, 2025
Vlasnički list je dio zemljišnoknjižnog uloška koji se vodi za svaku česticu u katastarskoj općini, a sastavni je dio zemljišne knjige pri općinskom sudu. Sadrži podatke o vlasništvu nekretnine i drugim stvarnim pravima na njoj. Propis koji uređuje vođenje zemljišnih knjiga i zemljišnoknjižnih uložaka je Zakon o zemljišnim knjigama.
Posjedovni list je dokument koji se vodi u katastru i sadrži podatke o posjedniku nekretnine te njezin opis. Katastar vodi Državna geodetska uprava temeljem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Posjedovnica postoji i u zemljišnim knjigama kao dio zemljišnoknjižnog uloška.
Zemljišnoknjižni izvadak je dokument koji se inače u praksi i laičkom govoru poistovjećuje sa Vlasničkim listom. Vlasnički list je dio svakog zemljišnoknjižnog izvatka. Zemljnišnoknjižni izvadak je izvadak iz zemljišne knjige u kojem su sadržani svi podaci o nekretnini, vlasnicima i teretima.
Posjedovnica Posjedovni list u katastru treba razlikovati od tzv. “posjedovnice” koja je dio zemljišnoknjižnog izvatka. Svaki zemljišnoknjižni izvadak sastoji se od:
- lista A (posjedovnica) u kojoj se naznačuje opis nekretnine i određeni upisi poput zabilježbe uporabne dozvole, rješenja o izvedenom stanju ili prava služnosti puta;
- lista B (vlasnički list ili vlastovnica) u kojem se naznačuju podaci o vlasnicima i vlasničkim udjelima (npr. kad je nekretnina etažirana onda podaci o suvlasničkim udjelima);
- lista C (teretovnica) u kojem se u pravilu upisuju hipoteke i druge obveze koje terete nekretninu.
Vrste listova i njihov sadržaj
Vlasnički list (list B zemljišnoknjižnog uloška) uključuje:
- podatke o vlasniku nekretnine,
- suvlasničke udjele,
- zabilježbe vezane uz vlasništvo.
Posjedovni list u katastru uključuje:
- podatke o posjedniku,
- broj katastarske čestice,
- površinu i način uporabe čestice,
- podatke o izgrađenim objektima.
Upis u vlasnički list ima konstitutivni učinak za stjecanje stvarnih prava, dok upis u posjedovni list ima deklaratorni karakter.
Ograničenja i postupak upisa
Upis u vlasnički list može biti ograničen postojećim teretima ili pravima trećih osoba. Postupak upisa u zemljišne knjige provodi se temeljem prijedloga stranke uz ispravu podobnu za upis, kao što je kupoprodajni ugovor s tabularnom izjavom, sklopljenom s trenutno upisanim zemljišnoknjižnim vlasnikom.
Upis u posjedovni list u katastru vrši se po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke uz obavezno prilaganje izvatka iz zemljišne knjige.
Odgovornost za dugove i pravni učinci
Upis u vlasnički list stvara presumpciju vlasništva i omogućuje raspolaganje nekretninom. Vlasnik odgovara za dugove vezane uz nekretninu, a vlasništvo se dokazuje zemljišnoknjižnim izvatkom.
Upis u posjedovni list ne stvara presumpciju vlasništva, već samo evidentira faktično stanje posjeda. Posjednik ne odgovara nužno za dugove vezane uz nekretninu, osim ako nije istovremeno i vlasnik nekretnine.
Značaj upisa i posljedice različitih upisa
Upis u vlasnički list u zemljišnim knjigama ima tzv. konstitutivni učinak za stjecanje stvarnih prava na nekretnini, jer se vlasnikom nekretnine postaje u trenutku upisa u zemljišnu knjigu, odnosno u vlasnički list. Upravo zato, vlasnički list ima ključnu ulogu u osiguravanju najveće pravne sigurnosti u prometu nekretnina.
Upis u posjedovni list u katastru ima prvenstveno evidencijski karakter. On ne dokazuje vlasništvo, već samo tko je trenutni posjednik nekretnine, pa tako u katastru u određenim situacijama može biti upisan posjednik nevlasnik ili trenutni zakupnik nekretnine.
Različiti upisi u ova dva registra mogu dovesti do pravne nesigurnosti. U slučaju neslaganja, prednost ima stanje u zemljišnim knjigama.
Postupak upisa
Za upis u vlasnički list u zemljišnoj knjizi, odnosno uknjižbu prava vlasništva nekretnine, potrebno je podnijeti prijedlog nadležnom zemljišnoknjižnom sudu, uz prilaganje:
- isprave podobne za upis, javne (odluka suda) ili privatne isprave (npr. ugovor) na kojima:
- je ovjerena istinitost potpisa knjižnog prednika (trenutnog vlasnika nekretnine upisanog u vlasnički list),
- postoji točna oznaka zemljišta ili prava glede kojega se uknjižba zahtijeva,
- je izričita izjava onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjižbu, odnosno tabularnu izjavu. Ta se izjava može dati i u posebnoj ispravi, ali u takvim slučajevima isprava mora sadržavati sve ono što se zahtijeva za uknjižbu,
- odvjetnička punomoć ili punomoć drugoj osobi na kojoj mora biti ovjerena istinitost potpisa,
- dokaza o plaćenoj sudskoj pristojbi.
Za upis u posjedovni list u katastru potrebno je podnijeti zahtjev nadležnom katastarskom uredu, uz prilaganje:
- isprave o stjecanju posjeda,
- zemljišnoknjižnog izvatka
- geodetskog elaborata (ako je potrebno),
- dokaza o plaćenoj upravnoj pristojbi.
Zaključno, iako oba dokumenta sadrže podatke o nekretninama, vlasnički list ima znatno veću pravnu snagu i značaj u pravnom prometu nekretnina. U slučaju nesklada, potrebno je angažirati pravnog stručnjaka i geodeta radi uspostave stvarnog zemljišnoknjižnog stanja i usklađivanje katastra i zemljišne knjige.
Ukoliko Vam je potrebna pravna pomoć ili odvjetnik, obratite nam se na:
