veljača 02, 2025

Autorsko pravo – ključne zakonske definicije

Autorsko pravo je temeljno područje prava koje štiti kreativnost i inovacije. Ovaj blog će vam pružiti detaljan pregled ključnih zakonskih definicija vezanih uz autorsko pravo, uključujući nositelje prava, vrste djela, objavu, trajanje zaštite i druga važna pitanja.

Nositelji autorskog prava

Autorsko pravo pripada fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo. Nositelj prava može biti i fizička ili pravna osoba koja ima pravo na udio u prihodima od prava na temelju ugovora ili zakona.  

Objavljivanje i javno korištenje

Autorsko djelo ili predmet srodnog prava smatra se objavljenim ako je učinjen pristupačnim javnosti uz pristanak nositelja prava.

Autorsko djelo ili predmet srodnog prava smatra se izdanim:

– ako su uz pristanak nositelja prava primjerci toga autorskoga djela odnosno predmeta srodnog prava ponuđeni javnosti ili stavljeni u promet.

– ako je autorsko djelo ili predmet srodnog prava učinjen dostupnim javnosti, bežično ili putem žica, na način koji pripadnicima javnosti omogućava pristup autorskom djelu.

Javnim korištenjem autorskog djela smatra se svako korištenje autorskog djela ili predmeta srodnih prava koje je pristupačno javnosti.

Vrste autorskih djela

Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu.

Autorska djela su:

– jezična djela, kao što su pisana djela, govorna djela te računalni programi, koji obuhvaćaju izražaj računalnog programa u bilo kojem obliku, uključujući i pripremni dizajnerski materijal,

– glazbena djela, s riječima ili bez riječi,

– dramska i dramsko-glazbena djela,

– koreografska i pantomimska djela,

– djela vizualnih umjetnosti s područja slikarstva, kiparstva i grafike, bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela vizualnih umjetnosti,

– djela arhitekture, kao što su skice, studije, plastični i drugi prikazi, nacrti, idejna rješenja, idejni projekti, glavni projekti, izvedbeni projekti, planovi te izvedene građevine i zahvati u prostoru iz područja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture,

– djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna,

– fotografska djela i djela proizvedena postupkom koji je sličan fotografskom,

– audiovizualna djela, kao što su kinematografski, televizijski, dokumentarni, crtani, reklamni ili drugi filmovi,

– novinarska djela, kao što su članci, fotografije i audiovizualni prilozi,

– videoigre i druga multimedijalna djela,

– kartografska djela,

– prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi, skice, tablice,

– druge vrste originalnih intelektualnih tvorevina koje imaju individualni karakter.

Predmet autorskog prava je autorsko djelo u cjelini, uključujući i nedovršeno autorsko djelo, naslov te dijelovi autorskog djela. Naslov autorskog djela koji ne udovoljava pretpostavkama da bi bio predmet autorskog prava, a koji je već korišten za neko autorsko djelo, ne može se koristiti za djelo iste vrste ako bi mogao izazvati zabunu o autoru.

Prerade

Prijevodi i druge prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićene su kao samostalna autorska djela. To uključuje prijevode, prilagodbe, obrade i druge izmjene računalnog programa. Takva djela moraju biti originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera.

Prijevodi službenih tekstova iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva, koji su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićeni su kao samostalna autorska djela. To ne vrijedi ako su učinjeni radi službenog informiranja javnosti i kao takvi objavljeni.

Ne smatraju se originalnim intelektualnim tvorevinama neznatno prerađena, prilagođena ili glazbeno obrađena glazbena djela s riječima ili bez riječi, u odnosu na koja je istekla zaštita autorskim pravom.

Autori i koautori

Autor djela je fizička osoba koja je djelo stvorila. Koautori su osobe koje su zajedničkim radom stvorile djelo. U slučaju sastavljenog djela, svaki autor zadržava autorsko pravo na svom dijelu.  

Ako dva ili više autora sastave svoja stvorena autorska djela radi njihova zajedničkog korištenja, svaki od autora zadržava autorsko pravo na svojem autorskom djelu. Međusobni odnosi autora sastavljenog djela uređuju se ugovorom. Ako takav ugovor nije sklopljen ili ako takvim ugovorom ili pravilima odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava nije drukčije određeno, smatra se da svi autori sastavljenog djela imaju pravo na jednak udio u naknadi za korištenje toga sastavljenog djela. Glazbeno djelo s riječima smatra se sastavljenim djelom.

Koautori djela su osobe koje su zajedničkim radom stvorile autorsko djelo, a čijim se doprinosima ne može samostalno koristiti. Koautorima pripada zajedničko autorsko pravo na stvorenom autorskom djelu. Svakome pripada dio toga autorskog prava računski određen razmjerno prema cijelom autorskom pravu. U sumnji koliki su koautorski dijelovi smatra se da su jednaki.

Moralna prava autora

Autor ima moralna prava na svoje djelo, uključujući pravo na priznanje autorstva, pravo na poštovanje djela i pravo opoziva.  

Moralna prava autora su sljedeća:

  • odrediti hoće li, kada, gdje, kako i pod kojim uvjetima njegovo autorsko djelo biti prvi put objavljeno (pravo prve objave),
  • biti priznat i označen kao autor djela (pravo na priznanje autorstva),
  • usprotiviti se deformiranju, sakaćenju i sličnom naruženju svojeg autorskog djela (pravo na poštovanje autorskog djela),
  • opozvati osnovano pravo iskorištavanja njegova autorskog djela, uz popravljanje štete nositelju toga prava, ako bi se korištenjem djela povrijedila njegova čast ili ugled (pravo opoziva).

Imovinska prava autora

Autor ima isključivo pravo da sa svojim djelom čini što ga je volja. To uključuje pravo umnožavanja, distribuiranja, priopćavanja javnosti i pravo prerade.  

Prijenos i prenosivost autorskog prava

Autorsko pravo je nasljedivo, ali nije prenosivo. Predmet ovrhe mogu biti samo imovinske koristi stečene korištenjem autorskog prava.  

Pravo iskorištavanja

Prema hrvatskom pravu autor može za drugoga osnovati pravo iskorištavanja autorskog djela. Može mu prepustiti ostvarivanje autorskog prava ugovorom, davanjem odobrenja ili dozvole za korištenje. Autor može za drugoga osnovati pravo na temelju kojeg će drugi moći autorsko djelo koristiti na svaki ili na određen način (pravo iskorištavanja). Pravo iskorištavanja može biti osnovano kao isključivo ili neisključivo pravo, ograničeno sadržajno, vremenski ili prostorno.

Nositelj isključivog prava iskorištavanja može autorsko djelo koristiti na način koji je u skladu sa sadržajem njegova prava. On može svakoga drugog, uključujući autora, isključiti iz takvog korištenja. Neisključivo pravo iskorištavanja ovlašćuje svojeg nositelja da autorsko djelo koristi na način koji je u skladu sa sadržajem njegova prava. Takvo pravo ga ne ovlašćuje da druge spriječi u bilo kojem korištenju tog djela. Pravo iskorištavanja može se bez suglasnosti autora prenositi s jedne osobe na drugu u sklopu prijenosa cjelokupnog poslovanja. Isto tako, u sklopu prijenosa dijela poslovanja koje čini cjelinu. Nositelj isključivog prava iskorištavanja može na temelju svojeg prava za drugoga osnovati daljnje pravo iskorištavanja samo uz pisanu suglasnost autora.

Ugovor o autorskom pravu

Ugovor na temelju kojeg se stječe pravo iskorištavanja autorskog prava (autorskopravni ugovor) mora biti sklopljen u pisanom obliku. Autorskopravni ugovor mora određivati barem djelo na koje se odnosi, način korištenja, naknadu za korištenje djela. Umjesto naknade može imati izričitu odredbu da se pravo korištenja osniva bez naknade. Mora biti naznačena osoba ovlaštenu za korištenje autorskog djela. Autorskopravni ugovor može biti sklopljen i za autorsko djelo koje još nije stvoreno. Uvjet je da se ugovoorm odredi barem vrsta i način korištenja budućeg djela. Odredba ugovora o osnivanju prava iskorištavanja na svim autorovim budućim djelima ništetna je.

Naknada za korištenje autorskog djela

Autor ima pravo na primjerenu i razmjernu naknadu za svako korištenje njegova autorskog djela. Ako visina naknade nije određena pravnim poslom autor ima pravo zahtijevati primjerenu i razmjernu naknadu. Isto vrijedi ako je njezina visina određena neprimjereno ili visina naknade nije određena od strane organizacije za kolektivnu zaštitu.

Primjerena i razmjerna naknada je ona koja se u pravnom prometu pošteno mora dati ili odrediti u času zaključenja pravnog posla, s obzirom na vrstu i opseg korištenja autorskog djela, stvarnu ili potencijalnu gospodarsku vrijednost stečenog prava korištenja, uzimajući pritom u obzir i potencijalni ili ostvareni financijski uspjeh u korištenju autorskog djela, doprinos autora ukupnom djelu, vrstu i obujam autorskog djela, trajanje korištenja, postojanje sporazuma između reprezentativnih udruženja autora i reprezentativnih udruženja korisnika kojim se utvrđuje visina primjerene i razmjerne naknade, kao i druge elemente na temelju kojih se može odrediti primjerena i razmjerna naknada, kao što su poštene tržišne prakse ili stvarno iskorištavanje djela.

Autor ima pravo na prilagodbu izvorno ugovorenih naknada u autorskopravnim ugovorima promijenjenim okolnostima. Način prilagodbe izvorno ugovorenih naknada u autorskopravnim ugovorima promijenjenim okolnostima može se urediti u kolektivnim sporazumima između reprezentativnih udruženja autora i reprezentativnih udruženja korisnika.

Nakladnički ugovor

Nakladničkim ugovorom autor se obvezuje za nakladnika osnovati pravo umnožavanja svojeg određenog autorskog djela tiskanjem ili drugim sličnim postupkom i pravo distribuiranja primjeraka autorskog djela (u daljnjem tekstu: pravo izdavanja), a nakladnik se obvezuje autorsko djelo na ugovoreni način izdati i autoru za stečena prava platiti ugovorenu naknadu, ako ugovorom nije drukčije određeno, te se brinuti o uspješnom distribuiranju primjeraka autorskog djela i davati autoru podatke o distribuiranju.

Ako nakladničkim ugovorom nije drukčije određeno, smatra se da nakladnik ima isključivo pravo izdavanja djela. Ova predmnjeva ne primjenjuje se na pravo izdavanja u dnevnom i periodičnom tisku, publikacijama ili elektroničkim publikacijama za koje nije sklopljen pisani ugovor (u daljnjem tekstu: mali nakladnički ugovor).

Ugovor o stvaranju djela po narudžbi

Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi autor se obvezuje stvoriti određeno autorsko djelo i primjerak tog djela predati naručitelju, a naručitelj se obvezuje autoru za to isplatiti ugovorenu naknadu i iskorištavati djelo u skladu s ugovorom o narudžbi, ako ugovorom nije drukčije određeno. Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi određuju se obilježja naručenog djela, rokovi njegove predaje, kao i način iskorištavanja djela.

Ako ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi nije drukčije određeno, smatra se da je naručitelj stekao isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog po narudžbi, u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja, bez prostornog i vremenskog ograničenja.

Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu

Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu je djelo koje za vrijeme trajanja radnog odnosa kod određenog poslodavca stvori autor izvršavajući svoje obveze iz ugovora o radu. Odnosi u pogledu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu uređuju se Zakonom o autorskim i srodnim pravima, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos ili drugim ugovorom sklopljenim između autora i poslodavca.

Ako ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos ili drugim ugovorom sklopljenim između autora i poslodavca nije drukčije određeno, smatra se da je poslodavac stekao isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog u radnom odnosu, u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja, bez prostornog i vremenskog ograničenja, neovisno o prestanku radnog odnosa za vrijeme čijeg je trajanja djelo nastalo. Ako je korištenje autorskog djela stvorenog u radnom odnosu imalo bitan doprinos na povećanje dohotka odnosno dobiti ili na unaprjeđenje obavljanja djelatnosti poslodavca, autor ima pravo na posebnu primjerenu naknadu, razmjerno doprinosu koji je njegovo autorsko djelo imalo na povećanje dohotka odnosno dobiti ili na unaprjeđenje obavljanja djelatnosti poslodavca, ako je to određeno u ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili drugom aktu kojim se uređuje radni odnos ili u drugom ugovoru sklopljenom između autora i poslodavca. 

Trajanje autorskog prava

Autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, bez obzira na to kada je autorsko djelo zakonito objavljeno, osim ako bi zakonom bilo drukčije određeno.

Rokovi trajanja autorskog prava određeni zakonom računaju se od 1. siječnja godine koja neposredno slijedi godinu u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka.

Prestankom autorskog prava autorsko djelo postaje javno dobro te se može slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, poštovanja autorskog djela te časti i ugleda autora.

Zaključno

Autorsko pravo je složeno područje prava koje zahtijeva pažljivo razmatranje. Nadamo se da vam je ovaj blog pružio koristan pregled ključnih zakonskih definicija.

Ako trebate odvjetnika za autorsko pravo slobodno nam se obratite na:

info@odvjetnik-bistrovic.hr

Želite zakazati sastanak?