siječanj 01, 2025
Intelektualno vlasništvo je skup nematerijalnih prava koja štite intelektualne tvorevine. To uključuje ideje, izume, umjetnička djela, simbole, imena, slike, dizajne i inovacije.
Autorsko pravo (Copyright)
Autorsko pravo je vrsta intelektualnog vlasništva koja štiti originalna djela književnosti, umjetnosti i znanosti. Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, autorsko pravo nastaje čim djelo objektivno bude stvoreno, tako da u pravilu nikakve posebne registracije tog prava nisu potrebne. No, s druge strane, uvijek se preporuča sačuvati odgovarajuće dokaze o stvaranju autorskog dijela.
U Hrvatskoj, zakonska definicija autorskog prava je sljedeća: Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu, ako tim zakonom nije drukčije određeno.
Autorsko pravo može se odnositi na književna djela (romane, pjesme, drame), umjetnička djela (slike, skulpture, fotografije), glazbena djela, filmska djela, računalne programe, baze podataka i slično.
Predmetom autorskog prava ne mogu biti:
- otkrića,
- ideje i načela,
- dnevne novosti i obične medijske informacije,
- službeni tekstovi, programi i prostorni planovi prestaju biti zaštićeni autorskim pravom kad budu objavljeni radi službenog informiranja javnosti.
Žig (Trademark)
Žig je znak koji služi za razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzetnika od proizvoda ili usluga drugih poduzetnika. Žig može biti riječ, slika, kombinacija riječi i slika, ili čak zvuk.
Zaštita žiga u Hrvatskoj podliježe Zakonu o žigu i Uredbi EU 2017/1001 o žigu Europske Unije. Postupak zaštite žiga uključuje podnošenje zahtjeva Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (DZIV). Nakon provjere, DZIV će izdati rješenje o registraciji žiga.
Zaštita žiga u inozemstvu može se ostvariti na razini cijele EU putem EUIPO (European Union Intellectual Property Office) ili na globalnoj razini putem WIPO (World Intellectual Property Organization) Madridskog sistema.
Patent
Patent je isključivo pravo koje se dodjeljuje izumitelju ili njegovom pravnom sljedniku za izum. Da bi se izum patentirao, mora biti nov, imao inventivni korak i biti industrijski primjenjiv.
Postupak zaštite patenta u Hrvatskoj podliježe Zakonu o patentu. Postupak zaštite patenta uključuje podnošenje zahtjeva Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (DZIV). Nakon provjere, DZIV će izdati rješenje o dodjeli patenta.
Zaštita patenta u inozemstvu može se ostvariti putem međunarodnih institucija ili podnošenjem zahtjeva za registraciju u pojedinim zemljama.
Industrijski dizajn
Industrijski dizajn je izgled proizvoda ili dijela proizvoda koji je određen oblikom, linijom, bojom, teksturom, materijalom ili kombinacijom tih elemenata.
Zaštita industrijskog dizajna u Hrvatskoj podliježe Zakonu o industrijskom dizajnu. Postupak zaštite industrijskog dizajna uključuje podnošenje zahtjeva Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (DZIV). Nakon provjere, DZIV će izdati rješenje o registraciji industrijskog dizajna.
Zaštita industrijskog dizajna u inozemstvu može se ostvariti putem međunarodnih institucija ili podnošenjem zahtjeva za registraciju u pojedinim zemljama.
Propisi Europske unije
Direktiva o provedbi
Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva, poznata i kao Direktiva o provedbi (Enforcement Directive), definira niz mjera, postupaka i pravnih lijekova s ciljem osiguravanja učinkovite provedbe prava intelektualnog vlasništva u Europskoj uniji.
Cilj Direktive je:
- Osigurati visoku, jednaku i homogenu razinu zaštite intelektualnog vlasništva na unutarnjem tržištu EU-a.
- Uskladiti nacionalna zakonodavstva o provedbi prava intelektualnog vlasništva.
- Poboljšati učinkovitost borbe protiv krivotvorenja i piratstva.
- Poticati inovacije i kreativnost.
Ukratko, Direktiva 2004/48/EZ definira minimalne standarde za provedbu prava intelektualnog vlasništva u EU, propisujući mjere, postupke i pravne lijekove koji moraju biti dostupni nositeljima prava kako bi se osigurala učinkovita zaštita njihovih prava od kršenja.
Direktiva o kolektivnom ostvarivanju prava
Direktiva 2014/26/EU, poznata i kao Direktiva o kolektivnom ostvarivanju prava (tzv. CRM direktiva), donosi pravila za rad organizacija za kolektivno ostvarivanje prava (CMO – collective management organisations). Ona regulira upravljanje autorskim i srodnim pravima na glazbenim djelima. Cilj je osigurati bolje upravljanje i transparentnost u radu CMO-ova. To će autorima omogućiti bolju kontrolu nad svojim djelima.
Ova Direktiva želi poboljšati standarde upravljanja i transparentnosti CMO-ova diljem EU. Time se želi osigurati da autori i nositelji prava primaju pravičnu naknadu za korištenje svojih djela. Direktiva također uvodi pravila za izdavanje odobrenja za više državnih područja za internetsko korištenje glazbenih djela. Ovo pojednostavljuje licenciranje glazbe online. Omogućuje nositeljima prava veći nadzor, a korisnicima olakšava pristup glazbi. Cilj je potaknuti razvoj legalnog digitalnog tržišta glazbe.
Direktiva se bavi pravima članova CMO-ova, uključujući pravo na sudjelovanje u odlučivanju. Također, definira obveze CMO-ova prema nositeljima prava i korisnicima. Propisuje i nadzor nad radom CMO-ova od strane nadležnih tijela. Sve to doprinosi boljem funkcioniranju unutarnjeg tržišta i osigurava pravedniji sustav za sve sudionike. Transparentnost je ključna za povjerenje u sustav kolektivnog ostvarivanja prava. Direktiva je važan korak ka modernizaciji autorskog prava u digitalnom dobu.
Ostale ključne direktive EU o intelektualnom vlasništvu
- Direktiva 2004/48/EZ o provedbi prava intelektualnog vlasništva (Enforcement Directive)
- Direktiva 2001/29/EZ o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu (InfoSoc Directive)
- Direktiva 2006/116/EZ o trajanju zaštite autorskog prava i određenih srodnih prava (Term Directive)
- Direktiva 2019/790 o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu (DSM Directive)
- Direktiva 96/9/EZ o pravnoj zaštiti baza podataka
- Direktiva (EU) 2015/2436 o usklađivanju zakona država članica koji se odnose na žigove
- Direktiva 98/44/EZ o pravnoj zaštiti biotehnoloških izuma
- Direktiva 98/71/EZ o pravnoj zaštiti dizajna
Treba napomenuti da su uz ove direktive, vrlo bitne i Uredbe koje se direktno primjenjuju u svim državama članicama EU, primjerice Uredba o žigu Europske unije (Uredba (EU) 2017/1001) i Uredba o dizajnu Zajednice (Uredba (EZ) br. 6/2002).
Zaključno
Odvjetnik za intelektualno vlasništvo Vam može pomoći da pravno zaštitite svoja djela i izume od neovlaštenog korištenja trećih osoba. Ako trebate odvjetnika za intelektualno vlasništvo obratite nam se na:
