Osnivanje d.o.o. putem punomoći je praktično ako ste iz druge države ili pak želite osnovati društvo u drugom gradu a niste u mogućnosti putovati. Osnivanje d.o.o. može se obaviti na daljinu – putem punomoći. U tome će vam najbolje pomoći odvjetnik za trgovačko pravo koji je dobro upoznat s procedurom registracije trgovačkog društva. U nastavku ovog teksta, provest ćemo vas kroz korake osnivanja d.o.o. u Republici Hrvatskoj na temelju punomoći.
Prvi korak da bi strana fizička ili pravna osoba mogla osnovati društvo u Republici Hrvatskoj je ishođenje OIB-a. Strane fizičke ili pravne osobe koje već posjeduju hrvatski OIB mogu preskočiti ovaj korak.
OIB dodjeljuje mjesno nadležna ispostava Porezne uprave na temelju posebnog zahtjeva koji se može podnijeti putem punomoćnika. Zahtjev je potrebno popuniti odgovarajućim osobnim podacima te priložiti punomoć koju nije potrebno ovjeriti kod javnog bilježnika.
Za strane pravne osobe zahtjevu je obavezno potrebno priložiti akt o osnivanju preveden na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača, ne starije od 3 mjeseca. Za strane fizičke osobe zahtjevu je obavezno potrebno priložiti presliku putovnice prevedenu na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača.
Osnivanje d.o.o. podrazumijeva najprije određivanje naziva tvrtke kojim će se društvo u buduće koristiti u poslovnom prometu. Pritom je moguće da željeni naziv neće uvijek biti slobodan odnosno dostupan, stoga je potrebno napraviti pretragu sudskog registra.
Nadalje, svaki poslovni subjekt u Republici Hrvatskoj mora biti registriran za jednu ili više djelatnosti, stoga je potrebno odrediti predmet poslovanja i djelatnosti kojima će se društvo baviti.
Potrebno je utvrditi način na koji će ovlaštene osobe zastupati društvo. Ukoliko društvo ima više direktora, moguće je da svaki direktor zastupa društvo samostalno i pojedinačno (tzv. individualno zastupanje), a moguće je i ograničiti zastupanje na način da svaki direktor zastupa samo uz supotpis drugog direktora (tzv. skupno zastupanje).
Osnivač najprije mora odrediti preko koje banke u Republici Hrvatskoj želi provesti uplatu temeljnog kapitala. Uplata temeljnog kapitala vrši se na privremeni račun odabrane banaka u RH kako bi se provelo osnivanje. Nakon što sud registrira d.o.o., potrebno je ishoditi NKD i obaviti prijavu u registar stvarnih vlasnika, te se potom otvara bankovni račun.
Osnivač bi trebao potpisati i ovjeriti punomoć temeljem koje će njegov odvjetnik u Republici Hrvatskoj usvojiti odluku o osnivanju društva i imenovati direktora d.o.o.-a, te obaviti sve poslove s bankom.
Nakon donošenja odluke o osnivanju d.o.o.-a, imenovani direktor će potpisati punomoć i prihvatiti imenovanje na mjesto direktora u svojoj matičnoj zemlji te dostaviti punomoć svome opunomoćenom odvjetniku u Republici Hrvatskoj kako bi se dovršio postupak kod javnog bilježnika.
Osnivač mora uplatiti temeljni kapital u minimalnom iznosu od 2.500,00 EUR na predračun banke u Republici Hrvatskoj.
Ako je osnivač pravna osoba, jedini direktor ili predsjednik uprave u pravnoj osobi trebat će potpisati i ispuniti izjavu za potrebe sprječavanja pranja novca za javnog bilježnika i uz tu izjavu dostaviti kopiju osobne iskaznice ili putovnice stvarnog vlasnika pravne osobe – osnivača, koja mora biti fizička osoba.
Ako je osnivač stranac, sve gore navedene isprave moraju biti prevedene na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača, a strane javne isprave (npr. izvadci iz stranog sudskog registra) ne smiju biti starije od 30 dana prije podnošenja prijave za osnivanje d.o.o.-u u domaći sudski registar.
Dakle, ukratko, d.o.o. se može vrlo jednostavno osnovati na daljinu upotrebom punomoći.
Ako Vaš poslovni poduhvat ne uspije, ovdje saznajte kako brzo i s minimalnim troškovima zatvoriti društvo.
Za više informacija obratite nam se na:
Članstvo u Europskoj uniji znatno je olakšalo državama članicama provođenje postupka ovrhe u slučaju prekograničnih potraživanja. Europski nalog za izvršenje pojednostavnio je postupak naplate. Europski nalog za izvršenje je isprava putem koje se provodi postupak ovrhe za nesporne prekogranične tražbine. U ovom tekstu objašnjavamo kako strana fizička ili pravna osoba može putem europskog naloga za izvršenje provesti ovrhu nad ovršenikom u Republici Hrvatskoj.
Europski nalog za izvršenje je potvrda koja je izdana za npr. presudu, sudsku nagodbu ili javnu ispravu te koja omogućava da ta presuda, nagodba ili javna isprava slobodno cirkuliraju Europskom unijom. Ovime se omogućuje da strana odluka bude izvršena u nekoj drugoj državi članici.
Ta potvrda, odnosno ovjera strane presude kao europskog naloga za izvršenje izdaje se na standardnom obrascu, koji je objavljen na službenim stranicama Europske unije, a izdaje ga sud u državi članici iz koje odluka potječe. Prednost primjene europskog naloga za izvršenje je u tome da jednom kada je strana odluka potvrđena kao europski nalog za izvršenje, nisu potrebne nikakve druge formalnosti za provedbu te odluke..
Europski nalog za izvršenje dostavit će se izvršnom tijelu u državi članici u kojoj ga je potrebno provesti, tj. u kojoj dužnik živi ili gdje se nalazi njegova imovina. U Republici Hrvatskoj provedbu ovrhe na novčanim sredstvima vrši Financijska agencija (FINA) na temelju podnesenih osnova za plaćanje. Dakle, ovrhovoditelj će ga dostaviti prema FINA, kao osnovu za plaćanje, da bi FINA na temelju toga blokirala račune ovršenika.
Koraci koje je potrebno poduzeti radi izvršenja Europskog naloga za izvršenje su:
Uz zahtjev za izravnu naplatu mora se priložiti:
Za provedbu ovrhe na temelju Europskog naloga za izvršenje preporučljivo je angažirati odvjetnika za ovrhe. U tom slučaju strana osoba može na temelju posebne punomoći ovlastiti odvjetnika za ovrhe da u njegovo ime pokrene postupak ovrhe. U tom slučaju FINA-i se treba dostaviti i punomoć posebno izdanu u tu svrhu.
Za više pitanja o ovoj temi obratite nam se na:
Mobbing na poslu predstavlja ponašanje na radnome mjestu kojim se zlostavlja ili ponižava drugu osobu. Cilj mobbinga je narušavanja osobnog ugleda, časti i dostojanstva. U Hrvatskoj je mobbing uređen Zakonom o radu, Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o ravnopravnosti spolova i Kaznenim zakonom. U nastavku ovog teksta, cilj nam je prikazati proceduru zaštite od mobbinga i povrede dostojanstva radnika temeljem Zakona o radu (u daljnjem tekstu: ZR).
Ako se radnik susretne s nekim oblikom mobbinga ili uznemiravanja na radnome mjestu, ima pravo podnijeti pisanu pritužbu poslodavcu. Ako poslodavac zapošljava najmanje dvadeset radnika, mora imenuti osobu ovlaštenu za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za mobbing. Ta osoba ne mora nužno biti zaposlenik poslodavca. Ako se radi o malom poslodavcu koji nema imenovanu osobu, onda se pritužba dostavlja izravno upravi.
Glede postupka ispitivanja pritužbe, poslodavac ili imenovana osoba za rješavanje pritužbi dužni su:
Nakon što su obavljeni svi razgovori u svrhu utvrđivanja činjenica i okolnosti slučaja, potrebno je donijeti odluku kojom se rješava pritužba. Osoba koja je imenovana za rješavanje pritužbi dužna je poslodavcu dostaviti izvještaj, zaključak o tome postoji li mobbing, te prijedlog odluke.
Konačnu odluku o pritužbi donosi poslodavac. O poduzetim mjerama poslodavac bi trebao u pisanom obliku obavijestiti podnositelja pritužbe i prijavljenog.
Odluka kojom se rješava pritužba može biti:
Ako bi poslodavac utvrdio da je došlo do mobbinga ili drugog oblika uznemiravanja, radnik ima pravo postaviti zahtjev za naknadu neimovinske štete ili tražiti ispriku. U težim slučajevima mobbinga poslodavac je dužan podnijeti kaznenu prijavu protiv počinitelja.
U slučaju da ste odlučili dati otkaz, više o oblicima otkaza ugovora o radu pronađite na ovom linku.
Vrlo je važno napomenuti da su svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni.
Za sve informacije o ovoj temi obratite nam se na:
Jedna od temeljnih sloboda na kojima počiva unutarnje tržište Europske unije je sloboda pružanja usluga i kretanja osoba na cjelokupnom teritoriju Europske unije. Od ulaska Republike Hrvatske u EU, hrvatski poslodavci mogu upućivati svoje radnike da za njih izvrše određeni posao u inozemstvu (izaslanje ili upućivanje radnika). U praksi se najčešće postavlja pitanje provođenja postupka upućivanja radnika te koji sve uvjeti moraju biti zadovoljeni. U nastavku slijede kratke smjernice i pregled bitnih elemenata za transnacionalno upućivanje radnika te nekoliko primjera upućivanja prema nacionalnim zakonodavstvima.
I. Opći pojmovi
Izaslanje je upućivanje radnika od strane domaćeg poslodavca iz jedne u drugu državu da ondje za naručitelja tj. primatelja usluge obavi poslove u određenom vremenskom razdoblju. U nastavku slijedi pregled bitnih elemenata za upućivanje na rad u drugu državu.
Osnova za upućivanje jest da između poduzeća koje upućuje (poslodavac) i inozemnog poslovnog subjekta (primatelja usluge) postoji ugovor o poslovnoj suradnji kojim se definira opis poslova koje treba obaviti, vrijeme i mjesto, predviđeno trajanje i komercijalne uvjete (cijenu, način plaćanja i sl.). Dakle, upućivanje na rad u inozemstvo, ne znači da radnik radi za drugog, stranog poslodavca, već radnik obavlja poslove koje mu je naložio domaći poslodavac, a koje je domaći poslodavac preuzeo ugovorom o poslovnoj suradnji.
Prije upućivanja, poslodavac bi trebao o namjeri upućivanja obavijestiti nadležnu ustanovu u matičnoj državi, koja će mu, ako su ispunjeni svi uvjeti, izdati A1 potvrdu. Ta potvrda će se u državi upućivanja koristiti kao dokaz o zdravstvenom osiguranju, te kako bi radnik ostao pokriven socijalnim osiguranjem svoje matične države i bio oslobođen plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje u državi u koju je izaslan.
Zahtjev za ishođenje A1 potvrde poslodavac podnosi nadležnom tijelu svoje države koje potom komunicira s nadležnim tijelom države upućivanja. U Republici Hrvatskoj, zahtjev za izdavanje potvrde A1 podnosi se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Svaka država članica određuje svoje uvjete za izdavanje A1 potvrde.
Više o A1 obrascu možete saznati na ovom linku.
Svaka država članica EU ima pravo nametnuti poslodavcu određene administrativne zahtjeve i mjere kontrole potrebne za učinkovito praćenje ispunjavanja obveza prema upućenim radnicima. Te kontrole i zahtjevi su:
Poduzeća tj. poslodavci koji upućuju radnike dužni su osigurati da radnici imaju jednake uvjete rada kao i radnici države rada, odnosno dužni su osigurati poštivanje:
Na upućenog radnika primjenjivat će se zakonodavstvo države iz koje je izaslan, matične države – pod uvjetom da:
Nadležne ustanove države rada i matične države mogu za vrijeme trajanja izaslanja kontrolirati postojanje svih potrebnih uvjeta za izaslanje.
Nakon završetka izaslanja, istog radnika se može ponovno uputiti na rad u inozemstvo tek nakon proteka roka od dva mjeseca. Iznimno, moguće je za istog radnika tražiti produženje trajanja razdoblja izaslanja (dulje od 24 mjeseca) ako postoji opravdan razlog, npr. predviđa se da se ugovoreni posao ne može završiti u roku od 24 mjeseca).
II. KONKRETNI PRIMJERI
Uz sve prethodno općenito navedeno, svaka država članica može razraditi detalje procedure za upućivanje. Kao primjer, navode se upute za upućivanje u Italiju, Njemačku, Mađarsku i Hrvatsku.
Nakon ishođenja A1 potvrde, prije upućivanja radnika potrebno je dostaviti Izjavu o upućivanju nadležnim tijelima putem web stranice www.lavoro.gov.it.
Ujedno je potrebno osigurati poštivanje svih obveza iz gornje točke 3. (2) do (6) i točke 4., s time da je posebno potrebno paziti na minimalnu plaću i radno vrijeme.
Kopiju izjave o upućivanju nadležnim tijelima potrebno je dostaviti kontakt osobi u Italiji iz točke 3. (6). Sva korespondencija se može obavljati putem elektroničke pošte.
Ovisno o trajanju upućivanja, potrebno je s talijanskom službom za ljudske resurse provjeriti jesu li potrebne prijave boravka i dokumentacija koja je potrebna za isto.
Nakon ishođenja A1 potvrde, prije upućivanja radnika potrebno je dostaviti Izjavu o upućivanju nadležnim tijelima putem web stranice: meldeportal-mindestlohn.de
Ujedno je potrebno osigurati poštivanje svih obveza iz gornje točke 3. (2) do (4) i točke 4., s time da je posebno potrebno paziti na minimalnu plaću i radno vrijeme.
Kopiju izjave o upućivanju nadležnim tijelima, potrebno je dostaviti kontakt osobi u Njemačkoj iz točke 3. (6). Sva korespondencija se može obavljati putem elektroničke pošte.
Ovisno o trajanju upućivanja, potrebno je s njemačkom službom za ljuske resurse provjeriti jesu li potrebne prijave boravka i dokumentacija koja je potrebna za isto.
Nakon ishođenja A1 potvrde, a prije upućivanja, potrebno je dostaviti Izjavu o upućivanju mađarskom nadležnom tijelu putem web stranice: http://ommf.gov.hu.
Na tom linku se nalaze i sva objašnjenja i upute za postupanje (“EXPLANATORY INSTRUCTIONS”), a prvo se je potrebno registrirati.
Tijekom rada u Mađarskoj na radnike se primjenjuju mađarski minimalni uvjeti rada, što znači i da njihova plaća ne može biti ispod minimalne mađarske plaće, tako da bi s mađarskim dobavljačem prilikom sklapanja ugovora trebalo uzeti u obzir takve financijske razlike.
Nakon ishođenja A1 potvrde, prije upućivanja radnika potrebno je dostaviti Izjavu o upućivanju nadležnim tijelima koja se nalazi na sljedećoj web stranici: http://www.mrms.hr/posting/instructions-for-foreign-companies/
Nakon što se izjava popuni, potrebno ju je poslati na sljedeću e-mail adresu:
postingdeclaration.inspektorat@mrms.hr
Ujedno je potrebno osigurati poštivanje svih obveza iz gornjih točaka 3. (2) do (6) i 4.
Sva dokumentacija o radu upućenih radnika treba biti dostupna nadležnim tijelima Republike Hrvatske tijekom razdoblja od 5 godina od prestanka upućivanja. U slučaju inspekcije, za čuvanu dokumentaciju treba osigurati prijevod na hrvatski.
Kopiju izjave o upućivanju nadležnim tijelima potrebno je dostaviti kontakt osobi u Hrvatskoj iz točke 3. (6). Sva korespondencija se može obavljati putem elektroničke pošte.
Za više informacija obratite nam se na:
Trgovački sud u Zagrebu donio je odluku prema kojoj se s danom 1. travnja 2020. ukidaju pretinci za polaganje i preuzimanje sudskih pošiljaka u prijemno-otpremnoj pisarnici tog suda, zbog primjene sustava e-komunikacije.