Trademark i zaštita robnog žiga

Zaštita robnog žiga ključna je za poslovanje. Trademark štiti vaš brand i identitet na tržištu. Ovaj blog istražuje sve aspekte zaštite robnog žiga u Europskoj uniji. Temeljimo se na Uredbi o žigu EU (EU) 2017/1001. Saznajte sve važne informacije o registraciji, zaštiti i provedbi vaših prava.

Pravna definicija žiga prema Uredbi o žigu EU

Uredba o žigu EU (EU) 2017/1001 definira žig kao svaki znak. Znak može biti grafički prikazan. On razlikuje robu ili usluge jednog poduzeća od onih drugih poduzeća. Trademark omogućuje potrošačima da prepoznaju izvor proizvoda ili usluge. Definicija je široka i obuhvaća različite vrste znakova. Važno je da znak ima razlikovni karakter.

Registracija žiga i pravni učinci registracije

Registracija žiga daje vlasniku ekskluzivno pravo. To pravo se odnosi na upotrebu znaka za robu ili usluge za koje je registriran. Registracija stvara pravnu sigurnost. Vlasnik Trademark-a može spriječiti druge u korištenju istog ili sličnog znaka. To vrijedi za identične ili slične proizvode i usluge. Pravni učinci registracije su snažni i ključni za zaštitu branda.

Što se može registrirati kao trademark, a što ne može

Kao žig (trademark) se mogu registrirati riječi, crteži, slova, brojke. Mogu se registrirati boje, trodimenzionalni oblici i zvukovi. Znak mora biti razlikovan. Ne može se registrirati znak koji je opisni. Ne može se registrirati znak koji je uobičajen u trgovini. Ne može se registrirati znak koji je protivan javnom poretku ili moralu. Postoje apsolutni i relativni razlozi za odbijanje registracije.

Sustav klasifikacije ustanovljenoga Nicanskim sporazumom

Nicanski sporazum uspostavio je međunarodnu klasifikaciju roba i usluga. Ova klasifikacija se koristi za trademark registraciju (žigova). Razvrstava proizvode i usluge u 45 klasa. Klase 1-34 odnose se na proizvode. Klase 35-45 odnose se na usluge. Klasifikacija olakšava prijavu i pretraživanje žigova. Pomaže u određivanju opsega zaštite žiga. To je standardizirani sustav koji se koristi globalno.

Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva

Pariška konvencija je međunarodni ugovor koji štiti industrijsko vlasništvo. Obuhvaća patente, žigove, industrijski dizajn i druge oblike IP-a. Konvencija omogućuje pravo prvenstva. Podnositelj prijave u jednoj državi članici ima pravo prvenstva u drugim država članicama. Za prijavu u drugim državama članicama rok prvenstva za žigove je 6 mjeseci. Konvencija promovira međunarodnu harmonizaciju IP prava.

Apsolutni razlozi za odbijanje registracije žiga

Postoje apsolutni razlozi za odbijanje registracije žiga. Žig ne može biti registriran ako:

• nema razlikovni karakter,
• ako je opisni za robu ili usluge,
• ako je uobičajen u trgovini,
• ako je protivan javnom poretku ili moralu,
• ako je obmanjujući za javnost,
• ako sadrži službene znakove ili pečate,
• ako je ranije registriran identičan žig za identičnu robu/usluge.

Prijenos, ovrha, stečaj i licencija trademarka (žiga)

Žig se može prenijeti na drugu osobu. Prijenos se obično provodi ugovorom. Žig može biti predmet ovrhe. Može se koristiti za naplatu duga. U stečajnom postupku žig ulazi u stečajnu masu. Može se prodati radi namirenja vjerovnika. Žig može biti predmet licencije. Vlasnik žiga može dati licenciju drugom poduzeću. Za korištenje žiga se u pravilu ugovara naknada.

Prijava trademark-a (žiga) EU: postupak i uvjeti

Prijava žiga EU podnosi se Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO). Prijava se može podnijeti online ili poštom. Prijava mora sadržavati:

• podatke o podnositelju,
• Grafički prikaz žiga,
• Popis roba i usluga za koje se žig traži.

Prijava mora udovoljavati formalnim uvjetima. Mora biti plaćena pristojba za prijavu.

Označavanje i klasifikacija proizvoda i usluga

Označavanje i klasifikacija proizvoda i usluga ključni su za zaštitu žiga. Potrebno je precizno odrediti robu i usluge za koje se žig želi zaštititi. U tu svrhu se koristi Nicanska klasifikacija. Pravilno označavanje određuje opseg zaštite žiga. Važno je pažljivo odabrati klase i opis proizvoda/usluga.

Pravo prvenstva, izložbeno pravo prvenstva i trademark senioritet

Pravo prvenstva omogućuje da se datum prve prijave prizna kao datum prvenstva. Za kasnije prijave u drugim državama. Izložbeno pravo prvenstva odnosi se na izlaganje proizvoda/usluga na službenoj izložbi. Daje pravo prvenstva ako se prijava podnese unutar određenog roka. Senioritet nacionalnog žiga omogućuje vlasniku žiga EU da se pozove na senioritet ranijeg nacionalnog žiga.

Postupak registracije žiga EU

Postupak registracije žiga EU uključuje sljedeće:

• prijavu,
• Formalni ispit,
• Pretraživanje ranijih žigova,
• Objava prijave,
• Rok za prigovore trećih strana,
• Ispitivanje prigovora,
• Odluka o registraciji ili odbijanju,
• Registracija žiga i objava registracije.

Cijeli postupak može trajati nekoliko mjeseci.

Pretraživanje žiga, izvješće o pretraživanju i objava prijave

Pretraživanje žiga preporučuje se prije podnošenja prijave. Provjerava se postoje li identični ili slični raniji žigovi. Izvješće o pretraživanju izrađuje EUIPO. Sadrži popis potencijalno relevantnih ranijih žigova. Objava prijave omogućuje trećim stranama da ulože prigovor. Važno je provesti pretraživanje prije prijave.

Razdvajanje prijave žiga

Razdvajanje prijave žiga moguće je ako se prijava odnosi na više roba i usluga. Podnositelj može podijeliti prijavu na dvije ili više prijava. Svaka prijava obuhvaća dio prvobitnog popisa roba/usluga. Razdvajanje se može provesti radi ubrzanja postupka registracije. Ili radi rješavanja prigovora koji se odnose samo na dio roba/usluga.

Trajanje, produljenje, promjena i razdvajanje registracije žiga

Registracija žiga traje 10 godina. Može se produljiti neograničeno puta. Produljenje se traži svakih 10 godina. Žig se može mijenjati (promjena imena ili adrese vlasnika). Razdvajanje registracije moguće je slično razdvajanju prijave. Registracija se može podijeliti na dvije ili više registracija.

Odricanje, opoziv i ništavost žiga

Vlasnik se može odreći žiga. Opoziv žiga nastupa ako se žig ne koristi. Ili ako je postao uobičajen naziv u trgovini. Ili ako je obmanjujući. Ništavost žiga nastupa ako su postojali apsolutni ili relativni razlozi za odbijanje registracije. U trenutku registracije.

Žalbe u postupku registracije žiga

Žalba se može podnijeti na odluke EUIPO-a. Žalba se podnosi Žalbenom vijeću EUIPO-a. Žalba se može podnijeti protiv odluka o odbijanju registracije. O prigovorima. O opozivu ili ništavosti. Žalba služi za preispitivanje odluke EUIPO-a.

Procedura registracije žiga prema hrvatskom Zakonu o žigu

Postupak registracije žiga u Hrvatskoj provodi Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV). Postupak je sličan postupku za žig EU. Uključuje prijavu, formalni ispit, ispitivanje razlikovnosti, objavu prijave. Rok za prigovore, registraciju i objavu registracije. Hrvatski zakon o žigu usklađen je s europskim zakonodavstvom.

Više o osnovnim pojmovima intelektualnog vlasništva može pronaći ovdje.

Nadam se da vam je ovaj blog post koristan! Za dodatna pitanja, slobodno nas kontaktirajte na:

info@odvjetnik-bistrovic.hr